Talijanski ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Antonio Tajani u utorak je na hrvatsko-talijanskom gospodarskom forumu, koji je okupio predstavnike oko 80 hrvatskih i 60-ak talijanskih tvrtki, naglasio izvrsne političke i gospodarske odnose dviju zemalja.

Na skupu je istaknuto da dobri politički i gospodarski odnosi dviju zemalja već godinama idu uzlaznom putanjom.

Forum se održava u sklopu službenog posjeta potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i međunarodne suradnje Italije Antonija Tajanija Republici Hrvatskoj. Organizatori su Hrvatska gospodarska komora, u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom vanjskih poslova i međunarodne suradnje Italije, Veleposlanstvom Italije u Zagrebu te Talijanskom agencijom za vanjsku trgovinu.

Zajednička strategija

Tajani je kazao da Hrvatska i Italija dijele mnoge inicijative u vanjskoj politici, a rekao je i da u Hrvatskoj djeluju mnoga talijanska poduzeća, pozvavši i hrvatska da više sudjeluju u talijanskom gospodarstvu. Istaknuo je da američke carine ne pogoduju nikome, dodavši da je unutarnje tržište EU-a već polučilo izvrsne rezultate. "Odnosi s Hrvatskom od iznimne su nam važnosti", rekao je Tajani, istaknuvši i kako dvije zemlje mogu dodatno poraditi na razvoju niza sektora. "Postoje brojne prilike za suradnju", rekao je Tajani. Smatra da, i zbog američkih carina, države EU-a moraju pronalaziti nove prijateljske zemlje i regije. Italija i Hrvatska prema njegovim riječima dijele važnu strategiju, a to je ulazak svih država zapadnog Balkana u EU. "Jako računamo na odnose sa Zagrebom, vi ste nam prijateljska zemlja", istaknuo je.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman smatra da Hrvatska i Italija sve bolje surađuju i da ih vežu dobri gospodarski i politički odnosi. "Takvi odnosi predstavljaju kvalitetan temelj za daljnje jačanje gospodarskih indeksa, jer uvijek može biti bolje", rekao je Radman. Podsjetio je na blisku prošlost koja je pokazala u kojoj smo mjeri ovisni o trgovini energentima, sirovinama i finalnim proizvodima, odnosno koliko smo ovisni jedni o drugima. Naglasio je da je važno stalno tražiti nove poslovne prilike, dodavši da hrvatske i talijanske kompanije godinama surađuju. Italija je tako lani bila drugi najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i peti najveći investitor. Najveće prilike za ulagače vidi u području naprednih proizvodnih tehnologija, IT sektoru, kreativnim industrijama i čistim tehnologijama. Grlić Radman je kazao i da Italija podržava hrvatski pristup OECD-u.

Podmorski kabel

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar također je rekao da Hrvatska i Italija desetljećima izgrađuju snažnu gospodarsku povezanost. Istaknuo je znatnu prisutnost talijanskih investicija u Hrvatskoj. Podsjetio je da u energetici Hrvatska i Italija razmatraju strateški projekt koji bi, kaže Šušnjar, mogao postati prekretnica - podmorski električni kabel između njihovih morskih obala. "Rješenja su spremna, a politička volja postoji", rekao je Šušnjar i dodao kako je s talijanskom stranom tu inicijativu spreman artikulirati i na europskoj razini. U talijanskoj industriji vidi partnera s iskustvom, znanjem i izvoznom snagom. Naglasio je da s talijanskom stranom Hrvatska može graditi proizvode visoke dodane vrijednosti u autoindustriji, elektroničkim komponentama, prehrambenoj industriji i segmentu poluvodiča.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović podsjetio je da je robna razmjena s Italijom lani iznosila 8,36 milijardi eura. Istaknuo je da su brojne talijanske tvrtke već prisutne u Hrvatskoj kroz proizvodnju, logistiku i energetiku. Kao primjer suradnje naveo je Interreg projekte koje HGK provodi u suradnji s Italijom u području digitalne transformacije sektora plave ekonomije, prijelaza na vodikovo gorivo u pomorskom prijevozu i inovativnih vještina za konkurentnu plavu ekonomiju. Italija je među vodećim ulagačima u Hrvatskoj s 3,8 milijardi eura izravnih ulaganja od 1993. godine. Uz ostalo, nove poslovne prilike vidi u sektorima poljoprivrede, energetike i prehrambene industrije.

U razmjeni usluga s Italijom Hrvatska bilježi suficit - u 2024. uprihodila je 1.471,5 milijuna eura, a rashodi su joj iznosili 260,9 milijuna eura.