U prošloj su godini ukupni krediti porasli za 5,7 milijardi eura ili za 12,7 posto odnosu na godinu prije, i to ponajviše zbog pojačanog gotovinskog nenamjenskog kreditiranja, izvijestio je Savjet Hrvatske narodne banke, a najveći rast kreditiranja zabilježen je kod kućanstava, za 12,1 posto. Tako su na kraju prosinca prošle godine krediti kućanstvima iznosili 24,3 milijarde eura, nefinancijskim društvima 15,5 milijardi, a općoj državi 5,4 milijarde eura.

Promatrano po sektorima, na kraju prosinca 2024. godine od ukupno 24,3 milijarde eura kredita kućanstvima 11,9 milijardi eura odnosilo se na stambene kredite, a 9,2 milijarde eura na gotovinske nenamjenske kredite. Samo tijekom zadnjeg tromjesečja prošle godine krediti kućanstvima porasli su za 0,8 milijardi eura (ili 3,4 posto).

“U prošloj godini je tako nastavljen rast kreditiranja svih sektora, a posebno kućanstava", navodi HNB. Pri tom su se neprihodujući, tj. nenaplativi krediti smanjili za 4,2 posto najviše u portfelju kredita nefinancijskim društvima te malo manje u portfelju kućanstava.

Kumulativno najveći val povećanja plaća u hrvatskoj povijesti te potrošačkog optimizma koji pomaže gurati rast BDP-a doveo je i do nešto bržeg rasta novoodobrenih gotovinskih kredita, dok su stambenjaci rasli standardnim stopama, ističe osnivač Pro grupe za kreditno posredovanje Vjeko Peretić.

- Bez obzira na ove trendove naplativost kredita trenutno je vrlo dobra i kontinuirano se iz godine u godinu poboljšava. Trenutačno je samo 1,56 posto nenaplativih stambenih kredita, 4,98 posto nenaplativih gotovinaca te 5,41 posto problematičnih dugova po minusu što je drastično poboljšanje u odnosu na statistike od prije 8 do 10 godina, pogotovo kod stambenih kredita. Tek nedavno, 2019. godine smo završili s 3,73 loših stambenih, 5,45 posto gotovinskih i 5,95 posto prekoračenja po tekućem računu - navodi Peretić i dodaje da iako dio tih brojki možemo zahvaliti i čestoj praksi prodaje loših potraživanja banaka agencijama, ta se praksa nije toliko pojačala zadnjih par godina.

HNB ipak strahuje da bi se u slučaju nepovoljnih makroekonomskih scenarija u srednjem i duljem roku broj nenaplativih kredita, dignutih za vrijeme potrošačkog optimizma, mogao naglo povećati. Udio takvih "loših" kedita u ukupnom broju odobrenih gotovinskih kredita od 2021. do 2023. godine porastao je na blizu četiri posto, a neuredna otplata kredita mogla bi se dodatno pogoršati zbog većeg volumena odobrenih kredita i očekivanog usporavanja rasta dohotka.

- HNB zbog toga nije ublažio odluku o strožim mjerama podizanja novih kredita koje stupaju na snagu 1. srpnja, što će u praksi najviše pogoditi one koji dižu stambene kredite, s prosječnim ili nešto višim primanjima. Paradoksalno, to je skupina koja je i najurednija u otplati i kojoj će ova mjera u kombinaciji s povećanim cijenama pri pokušaju pronalaženja nekretnine za normalan život biti frustrirajuća - zaključuje Peretić.