Nizozemska je, od europskih zemalja, mjereno apsolutnom vrijednošću izvoza, ali gledano i po izvozu ostvarenom u odnosu prema broju stanovnika, najveći izvoznik hrane. Hrvatska je na začelju Europe, među zemljama s najmanje ostvarenim izvozom. Nažalost, to za hrvatski agrar nije nikakva novost, ali svaki put kada se ti podaci javno obznane, kao da pozivaju na otrežnjenje.

Dr. sc. Goran Buturac, sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, ponovno je "pustio duha iz boce" objavivši komentar o europskim izvoznicima hrane, uz upit gdje je Hrvatska.

- Hrvatska se, mjereno izvozom hrane po stanovniku, pozicionirala pri dnu ljestvice europskih zemalja. Izvozom hrane od 803 eura po stanovniku Hrvatska znatno zaostaje za agrarno najrazvijenijim zemljama Europe. Nizozemska izvozi 7,6 puta više hrane po stanovniku nego Hrvatska, Danska 4,3 puta, Belgija 4,2 puta, a Irska 3,5 puta. Usprkos bogatim prirodnim resursima i tradiciji proizvodnje hrane, Hrvatska znatno više troši hrane nego što je proizvede - konstatira autor analize i dodaje kako se Hrvatska pretvorila u potrošačko društvo koje je zapostavilo vlastitu proizvodnju hrane.

Stanje se pogoršava

Buturac se bavi podacima u razdoblju od 2005. do 2024. godine, negativan saldo u međunarodnoj trgovini hranom prisutan je tijekom cijelog tog razdoblja. Štoviše, kako uvoz hrane raste brže od izvoza, taj saldo se pogoršava. Tako je 2005. godine trgovinski deficit iznosio 545,0 milijuna eura, a za prošlu godinu dosegnuo je 2,1 milijardu eura. Narastao je za četiri puta.

- Usprkos prirodnim resursima, izvrsnim agroklimatskim uvjetima i bogatoj tradiciji u proizvodnji, Hrvatska danas puno više potroši hrane nego što je proizvede - upozorava autor.

U svome radu Buturac uspoređuje izvozne rezultate i pokazuje, uspoređujući ih s izvozom od 2005. sve do 2021. godine, kako je jedinična cijena izvoza hrane u prosjeku u tom razdoblju bila manja od jednog eura po kilogramu. U godinama 2022. i 2023. linija nominalnog izvoza je blago iznad linije realnog izvoza, što potvrđuje da je u te dvije godine jedinična cijena izvoza hrane bila u prosjeku nešto veća od jednog eura po kilogramu. Prosječna jedinična cijena izvoza hrane u 2022. godini iznosila je 1,02 eura po kilogramu, a u 2023. godini 1,03 eura po kilogramu. Prosječna jedinična cijena izvoza hrane Hrvatske u 2024. godini ponovno se spustila ispod jednog eura po kilogramu te je iznosila 0,99 eura po kilogramu.

Statistički podaci mogu se različito interpretirati, ponekad i do razine apsurda, pa se tako, primjerice, Hrvatska kao zemlja s velikim potencijalom ratarsko-stočarske proizvodnje zapravo prometnula u velikog izvoznika banana!?

- Ulaskom u Europsku uniju pojačan je tranzit roba kroz Hrvatsku. Dio toga tranzita zna završiti u izvozu, što se u konačnici također odražava na ukupnu vrijednost izvoza. To je dio registriranog izvoza robe, ali robe koja nije proizvedena u Hrvatskoj. Možda je najočitiji primjer izvoza banana. Izvoz te voćarske kulture do ulaska Hrvatske u Europsku uniju bio je takoreći neznatan. Nakon ulaska u Europsku uniju on rapidno raste. Izvoz banana Hrvatske u 2012. godini iznosio je tek 20 tisuća eura, a 2024. godine dosegnuo je vrijednost od pomalo nevjerojatnih 13,1 milijun eura - navodi Buturac.

Dobri primjeri iz Unije

Ipak, na prvom mjestu domaćih izvoznih proizvoda su konditorski proizvodi, čokolada i ostali prehrambeni proizvodi s kakaom u 2024. godini sudjelovali su s 10,3 posto u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Slijede kukuruz (7,5 posto), kruh, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi (6,8 posto) te žive životinje, odnosno goveda (5,3 posto).

Dr. Buturac u zaključku analize poziva da se u budućnosti što prije u domaćem agraru okrenemo novim tehnologijama.

- Nove tehnologije, između ostaloga, smanjuju troškove, povećavaju učinkovitost proizvodnih procesa, osiguravaju veću dodanu vrijednost i u konačnici olakšavaju plasman proizvoda na tržištu. Neka od zanimljivih inovacijskih rješenja u Europi su digitalne tržnice, muzni roboti u proizvodnji mlijeka, roboti sweeper koji beru papriku u staklenicima, vineroboti kao bespilotna prizemna vozila na solarni pogon koji mogu testirati spremnost grožđa za berbu, upotreba dronova i sl. Ima sjajnih primjera digitalizacije i u Hrvatskoj, no njih je svakako nedovoljno i nisu rezultat sustavnih rješenja. Najrazvijenije agrarne strukture u svijetu, poput Nizozemske, Belgije i Danske, nalaze se upravo u Europskoj uniji, čija je i Hrvatska članica - kaže.

Ove zemlje mogu biti primjer Hrvatskoj kako se raznim rješenjima, od učinkovitog upravljanja javnim sektorom do svekolike primjene znanja, znanstvenih postignuća, dostupnosti kvalitetnih ljudskih resursa, radne etike, uvođenja i primjene visokosofisticiranih tehnoloških rješenja, mogu ostvariti neusporedivo bolji rezultati u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u odnosu prema onima koje Hrvatska uživa danas, poziva Buturac.