Hrvatska narodna banka izvijestila je da su u veljači prosječne kamatne stope na novougovorene kredite poduzećima i stanovništvu ponovno bile niže u odnosu prema mjesecu prije. Prosječna kamatna stopa na novougovorene kredite poduzećima u veljači je iznosila 4,02 posto, što je pad od 28 baznih bodova u odnosu prema siječnju.

Stanovništvo se pak zaduživalo po prosječnoj kamatnoj stopi od 3,2 posto ili 50 baznih bodova niže kada je riječ o stambenim kreditima te po 5,91 posto ili 2 bazna boda više nego u siječnju, kada je riječ o gotovinskim nenamjenskim kreditima. No dok su krediti građanima bilježili stabilan rast i u razdoblju viših kamata, odnosno u fazi u kojoj je ECB, od sredine 2022. do sredine 2024., držao ključne stope visokima zbog rasta inflacije, krediti poduzećima u toj su fazi viših kamata, koja je dakle trajala sve donedavno, rasli vrlo prigušeno i puno sporije.

Najnoviji podaci HNB-a, međutim, govore o njihovu puno bržem rastu u prva dva mjeseca ove godine, što bi moglo značiti i da ih je pad kamatnih stopa, koji je krenuo lani, donekle otkočio. ECB od lipnja prošle godine reže ključne stope, pa pada i euribor (prosječna stopa po kojoj prvoklasne banke jedna drugoj u eurozoni posuđuju neosigurana sredstva u eurima), što se prenosi na dio kredita tvrtkama koje su njihovi krajnji korisnici.

Održivi rast

Kako, dakle, kamatne stope padaju, tako se, izgleda, donekle intenzivira i kreditiranje korporativnog sektora, a to i jest cilj Europske središnje banke, da se na razini cijele eurozone konačno pokrene gospodarski rast, po mogućnosti održiv, iz korporativnog sektora i na temelju privatnih investicija. U Hrvatskoj se građani zadužuju i previše, pa je HNB to odlučio prikočiti strožim uvjetima od 1. srpnja, no tvrtke su puno suzdržanije te su izbjegavale trošak viših kamata.

Kreditiranje korporativnog sektora sada se, međutim, intenziviralo. HNB u svojem najnovijem biltenu ističe da se "ublažavanje restriktivnosti monetarne politike ECB-a do veljače snažnije odrazilo na uvjete financiranja poduzeća koja su se zaduživala uz kamatnu stopu koja je bila niža za 141 bazni bod u odnosu prema najvišoj razini zabilježenoj tijekom posljednjeg razdoblja podizanja ključnih stopa". To znači da su kamate pale za 1,41 postotni boda. U HNB-u dalje navode da se kamatna stopa na postojeće kredite poduzećima nastavila smanjivati te je u veljači ove godine iznosila 4,1 posto, ili 7 baznih bodova niže nego u siječnju. Promjene kamatnih stopa odražavaju, naravno, kretanje referentnih parametara s kojima se ove periodički usklađuju.

Primjerice, euribor se smanjuje usporedno s postupnim ublažavanjem restriktivnosti monetarne politike, a šestomjesečni NRS (nacionalna referentna stopa) nastavio je rasti u lanjskom trećem tromjesečju, ali sve blažim intenzitetom, pojašnjava HNB, koji u nastavku opisuje da su se krediti domaćim sektorima (isključujući opću državu), nakon zamaha u siječnju, nastavili relativno snažno povećavati i u veljači. Porast od 0,5 milijardi eura u veljači, ili 1,1 posto, odražava nastavak relativno snažnog rasta kredita poduzećima (0,3 milijardi eura) i rasta kredita stanovništvu (0,2 milijardi eura).

- Rastu kredita poduzećima u veljači najviše su pridonijela poduzeća iz prerađivačke industrije i trgovine, a nastavio se i snažan rast kredita poduzećima u poslovanju nekretninama. Godišnja stopa rasta kredita poduzećima ubrzala se tako s 11,6 posto u siječnju na 13,1 posto u veljači ili s 9,7 na 11,2 posto, ako se isključi jednokratni učinak sindiciranoga kredita iz siječnja, opisuje središnja banka. To je dakle svojevrsni nastavak trendova iz siječnja kada se počeo osjećati rast kredita poduzećima snažnije nego prijašnjih mjesec. Tada je pak (u siječnju) ukupni rast kredita domaćim sektorima (bez opće države) iznosio 0,6 milijardi eura, i to upravo zbog snažnijega kreditiranja poduzeća (0,4 milijardi eura) u usporedbi s proteklim mjesecima - podatak je HNB-a.

Korak naprijed

Dakle, konačno se, u prvim mjesecima ove godine, i na korporativnoj sceni nešto događa - kada je kreditno financiranje u pitanju. Krajem prošle i početkom ove godine došlo je i do rasta industrijske proizvodnje, ali na godišnjoj razini, vjerojatno i zbog niske baze, dok je na mjesečnoj onda opet otišla unazad. Gospodarski rast u Hrvatskoj općenito je puno brži od prosječnog rasta eurozone zbog snažne potrošnje i korištenja europskih fondova u javnom sektoru. No, kako će ti izvori rasta kopniti, sve će biti važniji korporativni sektor, a prije svega proizvodnja i izvoz. Naravno, domaća se proizvodnja i izvoz, ali i turizam, naslanjaju na europska tržišta, prije svega njemačko, koje već dvije godine grebe po dnu. Sada se pak očekuje da će Trumpove carine najprije pogoditi to najveće europsko gospodarstvo, a onda smo, naravno, neizravno, pogođeni i mi, kroz dodatni pad naružbi i sve teži plasman proizvoda. No, s obzirom na plan investiranja u industriju obrane i najavljena velika fiskalna izdvajanja na razini EU-a, poboljšavaju se i izgledi za njemačku ekonomiju, bez obzira na prjeteći carinski rat.

Lasta ne čini proljeće, no intenzitet zaduživanja mogao bi možda biti jedan od pokazatelja da se krećemo naprijed. Treba vidjeti i hoće li europski ekonomski plan - skovan za nova vremena - postići uspjeh. S obzirom, međutim, na strukturu prirasta kredita poduzećima u Hrvatskoj, kakvu opisuje HNB, gdje je, uz prerađivačku industriju, tu i dalje mahom trgovina i poslovanje nekretninama - za pretjerani optimizam ipak nema mjesta.