Za ovu će se tek vidjeti, no lanjska je po mnogočemu bila rekordna. Turistička je 2024., naime, prema novim podacima Eurostata postavila novi rekord u turističkom prometu u apartmanima koji se bukiraju preko takozvanih OTA platformi, odnosno servisa poput Bookinga ili Airbnba.

Naime, u 2024. godini turisti su proveli 854,1 milijun noćenja u kratkoročnom smještaju u EU-u rezerviranom preko Airbnba, Bookinga, Expedia Grupe ili TripAdvisora, a čime je postavljen novi rekord. To je povećanje od čak 18,8 posto u usporedbi s 2023. godinom. Dakle, bez obzira na restrikcije, privatni smještaj u Europskoj uniji, i to samo onaj dio koji su evidentirale platforme, rapidno raste, gotovo 20 posto u godinu dana, što je itekako znakovito.

Ako se gleda po regijama, prvo mjesto u Europi lani po pitanju najma apartmana i kuća preko platformi u samoj špici sezone osvojila je Jadranska Hrvatska. U Jadranskoj Hrvatskoj u trećem je kvartalu preko platformi bukirano 25,2 milijuna noćenja, ili 6 posto više nego godinu prije. Na drugom je mjestu Andaluzija s oko 17,2 milijuna noćenja, no, iako se radi o manjim brojkama, Španjolci su imali mnogo veće povećanje od gotovo 25 posto. Treće mjesto u špici sezone je s oko 15,6 milijuna noćenja dostiglo područje Provansa - Alpe - Azurna obala s najvećim rastom među ovom trojkom od 26,2 posto.

ILUSTRACIJA

Ipak, ako se gleda po zemljama, daleko najviše noćenja je u privatnom smještaju lani preko platformi bukirano u Francuskoj, više od 190 milijuna. Slijede Španjolska sa 169 milijuna i Italija sa 124 milijuna. Njemačka je na četvrtom mjestu s oko 59 milijuna, a Grčka je zauzela peto mjesto s oko 45 milijuna noćenja. Na šestom mjestu slijedi Hrvatska s oko 37,7 milijuna noćenja u privatnom smještaju koja su lani bukirana preko platformi. U prvom je kvartalu u Hrvatskoj bukirano oko 800.000 noćenja, u drugom oko 8,8 milijuna, u trećem, dakle, 26 milijuna noćenja, a u četvrtom oko 2 milijuna.

Zanimljivo je kako je u Hrvatskoj najveći rast zabilježen u prvom kvartalu, dakle od siječnja do ožujka, i to od oko 27 posto. Doduše, u odnosu prema špici sezone, i dalje je riječ o vrlo malim brojkama. I četvrti kvartal je imao znatan rast od oko 20 posto, a riječ je dakle o razdoblju od listopada do kraja godine. Petnaestak posto je bio rast u proljetnim mjesecima, a od srpnja do rujna Hrvatska je imala najmanji rast - 6 posto.

Zanimljiva je i usporedba prometa koji se u Europi i Hrvatskoj ostvari u privatnom smještaju, hotelima i kampovima. Prema podacima Eurostata, lani je u Europi gotovo dvije trećine (63 posto) noćenja ostvareno u hotelima. Na privatni smještaj otpada mnogo manji promet od oko 24 posto, a na kampove najmanje, nekih 13 posto. U Hrvatskoj je lani, ako se gledaju podaci Hrvatske turističke zajednice, najviše noćenja ostvareno u privatnom smještaju, i to oko 37 posto, na hotele otpada 23 posto, a na kampove 19 posto noćenja. S time da podaci nisu potpuno usporedivi jer HTZ navodi i kategoriju nekomercijalnog smještaja, odnosno vikendica na koje je lani u Hrvatskoj ponovno otpalo oko 10 posto prijavljenih noćenja.

Sve u svemu, Hrvatska ima u prosjeku veći udio privatnog smještaja u ukupnog prometu negoli je prosjek EU-a, međutim, ako u ostalim zemljama rast prometa u apartmanima i kućama za odmor nastavi rasti ovakvim dvoznamenkastim stopama, može se očekivati da će se i u Europi ta prednost hotela ipak donekle istopiti.