Dok mljekari za svoje mlijeko u otkupu dobivaju 48 - 58 centi, u trgovačkim centrima ono se iz uvoza prodaje za samo 4 centa više, za 0,62 eura. To je samo jedan u moru primjera nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Država je tomu odlučila doskočiti krajem 2017., kada je donesen u nas prvi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP), koji je imao izmjene i dopune.

U punoj primjeni je od 1. travnja 2018., od kada je pa do 2025. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) okončala 48 upravnih postupaka. Donijela je 29 rješenja o utvrđenim nepoštenim trgovačkim praksama, čime je okončala 33 upravna postupka, izrekavši nešto više od 1,3 milijuna eura kazni. S druge strane, proizvođači tvrde da su očekivani pomaci izostali ili da su nedovoljni, a njime se, tj. modalitetima rješavanja tih praksi ovih dana bavio i saborski Odbor za poljoprivredu, kada su ga pod povećalo stavili i predstavnici proizvođača, resornih ministarstava, komora, agencija i Inspektorata.

Prisila na akcije

BRUNO JOBST

- Odbor za poljoprivredu već duže upozorava da bi se prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene trebala smatrati nepoštenom trgovačkom praksom – kaže predsjednica Marijana Petir.

Podsjeća na zaključak koji je Sabor usvojio prilikom glasovanja o ZNTP-u, u veljači 2024. Njime su nadležne agencije i ministarstva pozvani da razmotre pozitivna iskustva drugih članica EU-a, posebno onih vezanih uz metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sljedivosti prehrambenih proizvoda, te da ponude rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom.

- Prisutnost proizvoda čije se cijene stavljaju na tržište ispod proizvođačkih čini nelojalnu konkurenciju domaćim proizvodima, uglavnom dolaze iz drugih država, a ako su upitne kvalitete, problem su i za potrošače – kaže Petir.

Mljekari to dobro osjećaju na svojoj koži. Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar kaže da kod sireva i maslaca, a zbog kraćih rokova trajanja, još i ima nekakve kontrole te da je nešto veći nadzor i ne događaju se toliko dampinški uvozi, no da je naglasak problema na uvezenom UHT mlijeku po cijeni od 62 do 64 centa, a što je istaknuto i na saborskom Odboru.

- Ima rok trajanja šest mjeseci, a možda i više, i upravo to iskorištavaju trgovci. Države iz kojih dolazi kupuju ga na lagere i kada dođe kraj, koriste nekakve subvencije za izvoz, prodaju i rješavaju se tih lagera. U njegovim matičnim državama postoje gospodarske mjere koje to omogućuju, ono nije subvencionirano kroz poljoprivredu i ZPP, ali jest kroz te gospodarske subvencije te je najgore što ima rok od šest mjeseci i nije zaslužilo ime hrana. Inspekcije vjerojatno rade svoj posao, no nama je rečeno da one imaju određeni djelokrug gdje mogu samostalno raditi, a nepravilnosti građani, udruge, naposljetku proizvođači, dobavljači trebaju prijavljivati - kaže Rešetar.

No u dosadašnjoj primjeni ZNTP-a pokazalo se da potonji nepoštena ponašanja u tom lancu ne prijavljuju u strahu od odmazde trgovaca. I Rešetar kaže da je to veliki problem.

- Pogotovo u nekim drugim sektorima, pogotovo gdje OPG-ovi samostalno nastupaju prema trgovačkim centrima, velike su pritužbe i povrtlara, voćara. Inspektori mogu odraditi stvari po prijavama, no očito se ne prijavljuje - kaže Rešetar.

Na saborskom Odboru upozoreno je i na dizanje marži na domaće proizvode, zlouporabu akcijskih rabata od strane trgovaca, produljenje rokova plaćanja te nedovoljno dobro reguliranog povrata proizvoda koji generira nepoštene prakse. Upozoreno je i na potrebu jasnijeg deklariranja proizvoda. Zatražena je i informacija o obvezi proizvođača na dostavu informacije o cijenama. Upozoreno je i na nužnost udruživanja i zajedničkog nastupa proizvođača na tržištu zbog jačanja njihove pregovaračke snage.

Povrtlarka Blaženka Škorvaga upravo zbog nikakve pregovaračke snage i ucjenjivačkog odnosa trgovaca prekida s plasteničkom proizvodnjom rajčice.

- Trgovci ucjenjuju; kada je naša roba na cijeni – onda ju ne trebaju i nabave ju iz jeftinog uvoza, a kada ti i uzmu robu - tjeraju te na akcije i, da bi bar i tako prodao, pristaješ na to. Polako ukidam plastenike jer nemaš komu prodati robu, cijena joj je ostala ista kao prije, a radna snaga i drugi troškovi otišli su gore - kaže Škorvaga.

“S etiketom odgovaram"

Saborski Odbor pozvao je da se nepoštenom praksom proglasi i praksa odbijanja trgovca da proizvode uvrsti u ponudu zbog njihove sezonalnosti ili nedostatnih količina, kao i zbog stavljanja na tržište proizvoda bez provjere njihove sljedivosti, ako je njihova nabavna cijena niža od prosječnog troška na mjerodavnom tržištu u razdoblju otkupa. Na problem visokih marži na domaće proizvode i nepoštenih postupanja trgovaca upozorava i zastupnik Mate Vukušić, pozvavši nadležne institucije da odlučnije krenu u rješavanje tog problema.

dpa/picture-alliance

- Procjena učinaka provedbe ZNTP-a osigurala je veću pravnu sigurnost proizvođačima, što je utjecalo i na povećanje njihove likvidnosti – smatra, pak, članica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Sandra Mikinac.

Dodaje da AZTN nema ovlasti regulirati marže ni maloprodajne cijene i da je prisutan strah dobavljača od odmazde trgovaca ako prijave nepoštene trgovačke prakse, no prisutno je, kaže, i nerazumijevanje adresata i javnosti o zadaći i ovlastima AZTN-a.

- Državni inspektorat nije utvrdio da su trgovci prodavali proizvode ispod njihove nabavne cijene – rekla je pomoćnica glavnog državnog inspektora Vedrana Filipović Grčić i dodala da DIRH nema ovlasti nadzirati formiranje MPC-a, osim u slučajevima primjene Odluke Vlade RH o ograničavanju cijena nekih proizvoda. Dodala je da se cijene slobodno formiraju na tržištu, no DIRH kao nadzorno tijelo podržava inicijative koje će ograničiti nepoštena ponašanja.

Na njih upozoravaju i pčelari, ističući prisutnost meda sumnjivog podrijetla na tržištu. Član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza Željko Tomić upozorava na praksu uz granicu s BiH, na potezu Ploče - Metković, gdje se, kaže, prodaje nedeklarirani med.

- Nema etiketu, a na upit gdje je ona kažu: "Za ovo mi ne može ništa, a ako stavim etiketu, onda odgovaram za to što je na njoj napisano!" Nevjerojatno! O kakvom mi to ZNTP-u pričamo?! To nije med, nego šećerni sirup! Zato uvijek i govorim da se med kupuje isključivo kod pčelara - kaže Tomić.

Kao primjer nepoštene prakse navodi da, bez obzira na to što je trošak njegove proizvodnje 4 - 5 €/kg, otkupljivači daju 2,5 - 3 €, upola manje.