Hrvatska sve više prepoznaje potencijal ruralnog turizma.

Udruga ruralnog turizma Hrvatske objavila je kako u zemlji djeluje više od 1600 pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma, a broj bi mogao biti i veći. To je glavni zaključak analize koja je prvi put obuhvatila ne samo seoski već i kulturni, pustolovni, zdravstveni, konjički, lovni i ribolovni turizam, uključujući i aktivnosti lokalnih udruga u ruralnim područjima. Za potrebe analize korišteni su podaci prikupljani radi razvoja centralnog mrežnog mjesta ruralnog turizma Hrvatske, čije objavljivanje Udruga najavljuje za kraj travnja, i nadolazeće zakonsko definiranje seoskog agroturizma.

Posebni oblici

Sudeći po analizi, na području Osječko-baranjske županije 140 je pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma, više nego, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. No, na dnu su ljestvice Brodsko-posavska (24) i Virovitičko-podravska (28) županija, dok po brojkama prednjače Istarska (237) i Dubrovačko-neretvanska (192) županija. Analiza je, nadalje, pokazala kako se, od ukupno zabilježenih 1600 pružatelja usluga u svim analiziranim posebnim oblicima turizma, seoskim agroturizmom bavi njih 1119 odnosno 70 %. Slijede pružatelji usluga u kulturnom (176), pustolovnom (122), ribolovnom (72), konjičkom (54), lovnom (42) i zdravstvenom turizmu (12).

Adrenalinski park Duboka

Primjetno je kako naša regija poprilično zaostaje po broju ruralnih kulturnih atrakcija kojima upravljaju pružatelji usluga. U OBŽ-u samo je 12 ruralnih kulturnih atrakcija, u VPŽ-u 8, u VSŽ-u njih 6 te Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj po 4. Iako u ruralnoj Hrvatskoj postoje brojne kulturne atrakcije, relativno mali broj njih stavljen je u turističku funkciju zbog, primjerice, njihova derutnog stanja (stare utvrde, dvorci i slično) ili obnove koja nije osigurala njihovo održivo upravljanje. Odnosi se to (i) na dvorac Eugena Savojskog u Bilju, koji barem čeka obnovu, za razliku od darđanskog, koji je, zasad, osuđen na propast. Svijetli je primjer tikveški dvorac, pretvoren u moderni Prezentacijsko-edukacijski centar.

Još jedna grana posebnih oblika turizma su pustolovni (i konjički) turizam, koji obuhvaća adrenalinske parkove i različite avanture poput raftinga, kajakinga na rijekama, sportskog penjanja i slično. Istok Hrvatske smješten je u sredinu ljestvice po broju takvih sadržaja, ali stoga Osječko-baranjska županija bilježi najveći broj pružatelja usluga u ribolovnom i lovnom turizmu. Ne čudi što je tome tako budući da je Baranja među vodećim regijama u Hrvatskoj po bogatstvu ribolovnih voda, pa nije rijetkost da u nju gosti dolaze isključivo zbog ribolova na nekoj od tamošnjih stajaćica, kanala ili Dunavu odnosno Dravi, što je i jedan od sadržaja vlasnika smještajnih kapaciteta. Treba podsjetiti i na Somijadu - natjecanje u lovu soma, koja se svake godine održava na Topoljskom dunavcu, popularnom Puškašu, koja privlači ribolovce iz cijele Hrvatske.

Traži se autentično

Lov je posebna priča, no podatke o većini lovaca iz raznih dijelova svijeta posjeduju Hrvatske šume, koje gospodare najvećim lovnim prostranstvima. Iako lovni i ribolovni turizam uvelike ovise o geografskim obilježjima županija, zabilježen je relativno mali broj pružatelja usluga čak i u županijama koje imaju geografske predispozicije za njihov razvoj, pa je poželjan njihov daljnji razvoj sukladno turističkim trendovima, a za koji je potrebno osigurati koherentan pristup u suradnji s koncesionarima i pružateljima usluga, uključujući lokalne udruge.

- Iako se radi o neslužbenim podacima, jer službeni nisu dostupni, veseli nas veliki porast broja pružatelja usluga u odnosu na 2012. godinu. To je rezultat velike potražnje domaćih i inozemnih gostiju i turista za autentičnom Hrvatskom koja i dalje raste, kao i značajnih ulaganja pružatelja usluga i korištenja sredstava iz različitih fondova. Pozivamo sve kolege da što prije provjere i dopune svoje podatke kako bismo imali što točnije informacije na temelju kojih se možemo zajednički zalagati za daljnji razvoj ruralnog turizma i njegovu zasluženu promociju. Podatke je moguće provjeriti i dostaviti preko naše mrežne stranice idemonaselo.hr - istaknula je Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruge ruralnog turizma.

Kada je riječ o slavonskim županijama, važno je istaknuti kako na privlačenju turista rade i jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave, pa čak i država. Financiraju brojne manifestacije, od kojih su neke karakteristične za Slavoniju i Baranju, poput Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, Ribarskih dana, Vinskog maratona, Vinatlona…

Treba istaknuti i kako je priča vezana za posebne oblike turizma vezana uz cijelu godinu, što znaju naglašavati u turističkim zajednicama na istoku Hrvatske, ističući kako u njoj nema sezone te kako je smještaj otvoren čitave godine. Doduše, zima je najslabiji dio godine, dok proljeće ponovno donosi brojne vikend-goste, a tako će biti i s produženim uskrsnim vikendom.