Član Izvršnog odbora Europske središnje banke Piero Cipollone na sastanku Odbora za ekonomska i monetarna pitanja Europskog parlamenta zauzeo se za brže donošenje uredbe o digitalnom euru te uredbe o statusu gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja jer, prema njegovim riječima, "pretjerano oslanjanje na strane pružatelje financijskih kartičnih usluga za međunarodna plaćanja slabi otpornost EU-a i ugrožava našu monetarnu suverenost".

Iz toga, kaže, proizlazi goruća potreba za digitalnim eurom. Inače, i većinu kartica kojima se koriste hrvatski građani, klijenti banaka u Hrvatskoj, izdali su Visa i MasterCard, američke kartične kuće, što nositelji monetarne vlasti u eurozoni očito problematiziraju. Pitanje je i što bi eventualni carinski rat u tom dijelu financijskih usluga mogao značiti za građane.

Sigurnije i efikasnije

Podsjetimo, EU ima suficit sa SAD-om u robnoj razmjeni, ali ima deficit u razmjeni usluga. U to ulaze razne digitalne, ali i neke financijske usluge te dio platnog prometa, prema kriteriju sjedišta pružatelja usluga. Digitalni euro očito se i forsira radi financijske samodostatnosti eurozone, ali ne samo u smislu izvora prihoda nego i sigurnosti financijskog krvotoka europodručja čija platforma nije u eurozoni. Što ako se i tu trgovinske veze pokidaju? Hoće li biti uskrate kartica ili viših troškova, ako se, primjerice, i na te usluge uvedu carine, pitali smo Hrvatsku narodnu banku i Hrvatsku udrugu banaka. U svakom slučaju, čini se da bismo digitalni euro mogli uvesti i brže no što se misli.

Iz Hrvatske udruge banaka, koja zastupa gotovo sve banke koje posluju u Hrvatskoj, poručuju da trgovinske mjere koje je SAD uveo na određene proizvode nemaju utjecaj na kartična plaćanja u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

- Platne kartice globalnih kartičnih mreža i dalje će biti u punoj funkciji. Trgovinske mjere primarno su usmjerene na robu, a ne na platne usluge, stoga neće imati utjecaj na svakodnevne transakcije građana - kažu u HUB-u.

Što se tiče projekta digitalnog eura, kažu da je cilj dodatno osnažiti platne usluge u EU-u i osigurati dodatne opcije uz postojeće.

- Digitalni euro bit će dostupan kao nova digitalna valuta, koja će, uz postojeći euro, omogućiti sigurnije i efikasnije obavljanje transakcija - zaključuje HUB.

Erste banka poslala je i samostalni odgovor, u kojem navodi da u ovom trenutku ne očekuju bilo kakve promjene u segmentu kartičnih plaćanja, uključujući i ograničenja u njihovu korištenju, kao i troškove korištenja platnim uslugama. Kažu i da je platni promet potpuno siguran te da ne postoje naznake koje bi upućivale na promjene u tom segmentu.

Što kaže regulator? HNB je već po logici pripadanja eurosustavu zagovaratelj digitalnog eura, no daje i argumente.

- Jedan od ciljeva projekta digitalnog eura jest očuvanje strateške autonomije europodručja u području plaćanja - kažu iz HNB-a.

Očuvanje autonomije

Drugim riječima, nastoji se omogućiti građanima da prilikom plaćanja u digitalnom obliku na raspolaganju imaju dodatnu platnu opciju, kojom će upravljati europske institucije i koja će biti dostupna uvijek i svagdje u europodručju, neovisno o komercijalnim pružateljima platnih usluga.

Dodaju da to stvara dodatna, javna infrastruktura, isključivo kao dodatna mogućnost građanima, uz postojeće platne medije i pružatelje usluga, platne kartice, mobilne novčanike i drugo. Za građane će platne transakcije digitalnim eurom biti besplatne, a za trgovce trošak će biti ograničen. Cjelokupnu shemu definirat će i njome upravljati Eurosustav, javna infrastruktura, za razliku od spomenutih kartičnih shema, kojima upravljaju međunarodne kartične kuće, privatna, komercijalna infrastruktura.

- Istodobno će se moći nastaviti koristiti svi postojeći komercijalni digitalni oblici plaćanja, a zadržat će se i jedini nedigitalni oblik plaćanja koji tradicionalno izdaju središnje banke kao javna tijela – gotovina. Navedeno je definirano prijedlogom Uredbe o digitalnom euru i Uredbom o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja, koji zajedno čine tzv. Paket o jedinstvenoj valuti, a ti zakonski prijedlozi se trenutačno razmatraju unutar Europskog parlamenta - odgovorili su iz HNB-a.

Dodaju da naknade kartičnih shema iz SAD-a nisu predmet navedenih zakonskih prijedloga, uredbi, te da o naknadama koje pojedini pružatelj usluga naplaćuje korisnicima odlučuje odgovarajući pružatelj usluga. Uvođenje carina i potencijalni odgovori na carine nisu u nadležnosti HNB-a, poručili su.