Iako je američki predsjednik Donald Trump najavio odgodu uvođenja carina, čelnici Vlade RH susreli su se u četvrtak s najvažnijim hrvatskim izvoznicima. Glavna poruka je da je Carinska uprava osigurala dežurni tim za pomoć izvoznicima, no oni nisu nimalo oduševljeni situacijom, a i skeptični su prema europskom protuudaru kao odgovoru na Trumpovu politiku.

“Relaksacija odnosa"

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je nakon sastanka da je "relaksacija odnosa" SAD-a i EU-a jedino poželjno rješenje.

- Ovim smo sastankom, smatramo, na kojem su dominantno bili oni koji izvoze u SAD, pokazali brigu Vlade za hrvatsko gospodarstvo i poduzetnišvo, pogotovo za izvozni sektor. Bilo nam je bitno dobiti potpuni uvid u način funkcioniranja tih tvrtki koje su orijentirane prema SAD-u, prema izvozu na to tržište. Turbulentna su vremena, jako dinamična. Jedan dan, vidite, imate ogromne carine, drugi dan to malo deeskalira - rekao je Šušnjar.

Dodao je da je jedini put kojim SAD i EU mogu ići relaksacija početnih udara i odluka o carinama.

- Vlada će konstantno biti partner hrvatskom poduzetništvu i gospodarstvu. I nadam se da će prevladati razum, jer ja bih rekao da nema razloga za uvođenje carina između Europske unije i SAD-a - izjavio je ministar.

Udruga izvorznika ističe da američka odgoda recipročnih carina ne znači puno ako je izgledno da će se većina carina ipak za koji mjesec primjenjivati. "Stanje je fluidno, agonija se produžava, a budućnost poslovanja i izvoza dijela poduzeća neizvjesna", poručuju.

Boje se da će europski protuudar samo izazvati nove probleme.

- Ponuđena rješenja na štetu su europskih proizvođača i potrošača. Europa je ovisna o stranim pružateljima usluga plaćanja, a važan joj je i uvoz energenata iz SAD-a. Hrvatski izvoznici stoga se zalažu za ukidanje carina u trgovinskim odnosima Europske unije i SAD-a s obje strane, odnosno za razumni dogovor Europske unije i SAD-a o budućnosti slobodne trgovine bez carina, a u svakom slučaju za smanjivanje i ukidanje carina i protucarina koje su do sada najavljene ili u primjeni - kažu u udruzi.

Ono što Europskoj uniji nipošto ne smije biti cilj jest promatranje carina na uvoz iz SAD-a i drugih tržišta kao izvor povećanih financijskih sredstava za punjenje većih prihoda proračuna Europske unije. Pritom, proračun EU-a, koji se danas u nemalom iznosu puni upravo iz carina na uvoz robe iz drugih ekonomija, onda bar treba biti iskorišten za kompenzaciju nepovoljnih učinaka američkih carina na poduzeća iz članica EU-a, uključujući hrvatska poduzeća koja su njima najviše pogođena.

Ako ostane kako je Trump predložio, za Hrvatsku to znači niži izvoz roba na naša dominantna tržišta u Europskoj uniji, kao i nižu potražnju za izvozom hrvatskih usluga u turizmu, IT sektoru i povezanim djelatnostima, kažu izvoznici. Pad potražnje za europskim izvozom, kako na tržištu SAD-a tako i na drugim tržištima, koja će istodobno biti pogođena nižom potražnjom, imat će znatne učinke na sporiji rast BDP-a svih članica Europske unije, pa tako i Hrvatske, a kod mnogih velikih članica EU-a te za Uniju u cjelini to znači izvjestan ulazak u recesiju s produženim djelovanjem, upozorili su.

Skok dionica

Boje se da za velik dio svoje proizvodnje oni na svjetskom tržištu neće moći naći alternativna izvozna tržišta, a na američkom tržištu će zbog carina postati daleko manje konkurentni od američkih proizvođača.

- Hrvatska, kao dio EU-a, stoga se treba zalagati za izuzeća carinskog obuhvata u izvozu u SAD kod onih proizvoda koji su sistemski i strateški važni za očuvanje hrvatske industrije na makrorazini, ali i za izuzeća od američkih carina kod proizvoda čiji su hrvatski proizvođači regionalni nositelji radnih mjesta i faktor očuvanja zaposlenosti, demografske slike i životnog standarda u pojedinim hrvatskim regijama. Hrvatska treba jasno zastupati interese svoje industrije i svojih poduzeća te u kontekstu toga tražiti prilike za dogovor s ostalim članicama Unije - poručuju iz izvozničke udruge.

Nakon Trumpove odluke o odgodi carina koje je netom prije uveo desetcima zemalja, odmah su skočila svjetska tržišta dionica, pa i hrvatski Crobex, iako je s Kinom SAD intenzivirao trgovinski rat i dodatno povećao carine. Pauzirane su recipročne carine za 60-ak zemalja u različitim postotcima i svima je snižena carinska stopa na deset posto. Europska komisija je zbog toga odlučila pauzirati na 90 dana dan prije najavljene protumjere na američke carine za aluminij i čelik. "Dok dovršavamo usvajanje protumjera EU-a, koje su dobile snažnu potporu država članica, stavit ćemo ih na čekanje na 90 dana. Želimo dati šansu pregovorima. Ako pregovori ne budu zadovoljavajući, naše protumjere će stupiti na snagu", objavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.