Hrvatska se suočava s velikim izazovima na tržištu rada koji su posljedica smanjenja broja stanovnika, njegova starenja i brzog tehnološkog napretka. U posljednjih deset godina gotovo je 400 tisuća stanovnika manje, a, prema projekcijama, očekuje se da će se u sljedećih trideset godina njihov broj dodatno smanjiti za 19 posto. Istodobno bi do 2050. udio starijih od 65 godina mogao dosegnuti 30 posto.

S druge strane, očekuje se da će do 2035. Hrvatska trebati više od 300 tisuća radnika kako bi mogla odgovoriti na brze promjene na tržištu rada, pri čemu će sve veći naglasak biti na zelenim i digitalnim radnim mjestima - zaključci su to konferencije "Suočavanje s nedostatkom radne snage, znanja i vještina u Hrvatskoj", održane u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Svjetske banke.

Jedna od glavnih prepreka investicijama privatnog sektora je manjak raspoloživih kvalificiranih radnika, a to je ujedno i uzrok nedostatka radne snage u ključnim sektorima gospodarstva, kao što su turizam, građevinarstvo i industrija, navode u Svjetskoj banci i dodaju da je taj manjak ujedno jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika u pružanju usluga kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije, zdravstvo te socijalna i dugotrajna skrb.

Provedene važne reforme

U Svjetskoj banci priznaju da je Vlada već poduzela nekoliko važnih koraka za rješavanje tih izazova. Na primjer, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatska je provela važne reforme tržišta rada s ciljem poboljšanja obrazovanja odraslih i boljeg usmjeravanja aktivnih politika zapošljavanja, provodi se i Strategija demografske revitalizacije, izmijenjen je Zakon o strancima te uvedeni programi zapošljavanja ranjivih skupina i nepovratna sredstva za usavršavanje i prekvalifikaciju u zelenim i digitalnim industrijama.

- Za bolje razumijevanje potreba današnjeg gospodarstva, osobito u nadolazećem razdoblju, ključna je suradnja s poslodavcima. Na taj način možemo identificirati sposobnosti i vještine za koje postoje potrebe u sektorima koji rastu, kao što su ICT sektor, građevinarstvo, turizam i transport. Na njih se kao RH želimo fokusirati kako bismo pripremili kvalitetne i relevantne obrazovne programe prema kojima će se budući radnici obrazovati za tržište rada - rekao je državni tajnik Ministarstva rada Ivan Vidiš.

Pri tom je posebno istaknuo inovativni sustav vaučera za stjecanje dodatnih vještina kojima se mogu koristiti i zaposleni i nezaposleni, a dosad ih je iskoristilo gotovo 40 tisuća građana. Takav sustav u Europskoj uniji imaju samo Francuska i Hrvatska, podsjetio je Vidiš, spomenuvši i program Posao plus, odnosno mjeru za dugotrajno nezaposlene, u koju je prošle godine bilo uključeno tri tisuće građana.

Voditeljica predstavnišva Europske komisije u Zagrebu Zrinka Ujević podsjetila je, pak, da je Komisija nedavno pokrenula inicijativu "Unija vještina" s ciljem unaprjeđivanja obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama, kako bi se razvile vještine potrebne za kvalitetna radna mjesta i život.

- Ljudi su snaga hrvatskoga gospodarstva. Nadovezujući se na ulaganja koja se financiraju iz NPOO-a i Europskog socijalnog fonda plus, kao što je inovativni sustav vaučera, Hrvatska može dodatno uložiti u svoje politike obrazovanja, usavršavanja i prekvalifikacije kako bi povećala konkurentnost i potaknula uključivost - napomenula je Ujević.

Iskorištavanje potencijala

Direktorica Svjetske banke za Europsku uniju Anna Akhalkatsi navodi da bi Hrvatska mogla stvoriti uvjete za još snažniji gospodarski rast i veću konkurentnost poboljšanjem javnih politika s ciljem iskorištavanja punog potencijala domaće radne snage, privlačenjem stranih radnika s različitim vještinama i poboljšanjem vještina sadašnjih i budućih radnika. Svjetska banka Hrvatskoj stoga sugerira višedimenzionalna rješenja, koja uključuju i povećanje participacije na tržištu rada pružanjem ciljanih usluga za manje aktivne skupine kao što su mladi, stariji, niskokvalificirani, žene i migranti.

Mlade bi tako trebalo dodatno informirati, proširiti im mogućnosti stažiranja i naukovanja, pružiti poticaje za poslodavce, a nepovratna sredstva za samozapošljavanje dopuniti edukacijama o poduzetništvu. Sudjelovanje žena na tržištu rada bi se prema prijedlogu Svjetske banke moglo povećati poboljšanjem dostupnosti skrbi za djecu, proširenjem mreže ustanova dugotrajne skrbi, podržavanjem žena u poduzetništvu i izradom rodno osjetljivih aktivnih politika zapošljavanja.

Što se migranata tiče, Svjetska banka sugerira da bi za njihovu bolju integraciju trebalo izraditi novu migracijsku strategiju, poboljšati propise kojima se uređuje rad agencija za zapošljavanje, uložiti u tečajeve jezika i kulture te proširiti centre koji bi na jednom mjestu pružali integrirane usluge.

Svjetska banka partner je Hrvatskoj već više od 30 godina. U tom razdoblju Banka je podržala više od 50 projekata, ukupne vrijednosti gotovo pet milijardi dolara, te u više od 330 izvješća i studija pružila znanje i tehničku pomoć za jačanje institucija i kreiranje politika. n