Kanadske ptice selice više ne lete na Floridu... Nije naravno riječ o pticama, nego o kanadskim turistima koji u sve većem broju zaobilaze mnogima omiljenu zimsku razbibrigu, a to je odlazak na zimovanje u toplije krajeve, među kojima im je Florida jedan od najdražih. No nije samo Florida na gubitku - na nedostatak turista upozoravaju i u Las Vegasu i nekim drugim američkim gradovima. Općenito, američki je turistički sektor od stupanja na dužnost predsjednika Donalda Trumpa u sve većem problemu, pa se procjenjuje da bi samo ove godine mogao izgubiti više od 40 milijardi dolara prihoda.

Averzija prema SAD-u

Američko udruženje turističkog sektora (US Travel Association) kaže da je lani SAD posjetilo 20,4 milijuna Kanađana, generirajući 20,5 milijardi dolara potrošnje i podržavajući 140.000 američkih radnih mjesta. Smanjenje putovanja samo Kanađana za 10 posto moglo bi značiti dva milijuna manje turističkih dolazaka, 2,1 milijardu dolara izgubljene potrošnje i 14.000 izgubljenih radnih mjesta.

I u ostatku svijeta sve je raširenija averzija od putovanja u SAD-a, a prošloga tjedna objavljeni set novih carina koje SAD uvode samo su dolile ulje na vatru. Apsurdni trgovinski rat, koji je pokrenut tek što se globalno gospodarstvo oporavilo od pandemije COVID-a, svakako nije dobra vijest ni za turizam. Jer upravo je turizam vrlo elastična djelatnost, jako osjetljiva na ekonomska i društvena kretanja. A sveopća nesigurnost koju je donio rat carinama, na već ionako inflacijom načetu turističku godinu, samo je potencirala oprez kod turista.

Jer, iako carine direktno ne utječu na putovanja, negativni trendovi u gospodarstvima, a samim tim i pad kupovne moći, nesigurnost, više cijene inputa i slično, definitivno će oblikovati i turističku potražnju.

Komentirajući na naš upit što bi carinski rat mogao donijeti europskom, a posljedično i hrvatskom turizmu, prof. dr. Marko Perić, dekan Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu (FMTU), kazao je kako će carine koje SAD uvode, te sličan odgovor drugih država, ako opstanu na duže vrijeme, imati dvojak utjecaj na EU i hrvatski turizam.

- Prvo, tu se može govoriti o rastu cijena određenih roba i usluga podrijetlom iz SAD-a, koje čine ulazne troškove za turistički sektor, ali njihov udio u ukupnom uvozu ipak nije pretjerano visok. Budući da prostora za dizanje cijena nema, to bi moglo u manjoj mjeri narušiti profitabilnost. Drugo, očekivanim obostranim poskupljenjem mnogih proizvoda i usluga porast će troškovi života i pasti životni standard i kupovna moć građana SAD-a i Europske unije. S obzirom na to da oko 90 posto hrvatskog turizma počiva na gostima iz inozemstva, a znamo da se primarno radi o gostima iz EU zemalja, dok gosti iz SAD ipak nisu među prvih deset po ostvarenim dolascima u 2024., to se onda može preslikati u slabiju potražnju za Hrvatskom kao turističkom destinacijom. Međutim, prije bilo kakvih konkretnijih brojki, treba vidjeti kako će se carinski rat dalje razvijati. Jer, ne bi me čudilo da uskoro ponovno dođe do novog zaokreta u cijeloj priči - kazao je prof. dr. Perić.

Prof. dr. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, kazao nam je pak kako u kratkom roku na hrvatski turizam neće biti prevelikog utjecaja, prije svega zato što cjelokupno hrvatsko gospodarstvo nema toliku robnu razmjenu sa SAD-om, a posljedično ni hrvatski turizam nije toliko ovisan o uvozu roba i usluga iz Amerike ni izvozu u Ameriku.

Izvoz na kućnom pragu

- Tako da direktno tu neće biti nekakvog velikog utjecaja. Indirektno bi, međutim, moglo biti, i to preko drugih europskih zemalja kao što su Njemačka, Italija ili Austrija, koje imaju znatno veću trgovinsku razmjenu sa SAD-om. Iz Njemačke nam dolazi 25 posto gostiju, a ta je zemlja i bez aktualnog trgovinskog rata bila u recesiji, tako da sasvim sigurno nove carine koje uvodi SAD neće pozitivno utjecati na njemačko gospodarstvo. Već prošle godine imali smo nešto manje njemačkih turista, a zbog tog globalnog trgovinskog rata može se dogoditi da se takav trend nastavi te da njemačkih gostiju imamo još nešto manje. I ne samo njemačkih. Njih sam, naime, istaknuo kao primjer zato što je Njemačka naše najjače emitivno tržište. Međutim, slično se može dogoditi i s talijanskim ili austrijskim tržištem. No u ovom trenutku nitko ne može imati točne prognoze i sliku onoga što će se zbiti - kazao je prof. dr. Krešić.

Upozorio je i na poznatu činjenicu kako turizam ne trpi nesigurnost. Naime, reći će kako je to gospodarska djelatnost koja je osjetljiva na bilo kakve nesigurnosti, pa i u tom kontekstu carinski ratovi nisu dobri.

- Ono što je u cijeloj priči dobro jest što turizam zapravo predstavlja izvoz na kućnom pragu. Od stranih smo gostiju lani imali oko 15 milijardi eura prihoda, po posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, i to je zapravo hrvatski izvoz budući da su toliko u našoj zemlji potrošili strani gosti, bilo iz EU ili trećih zemalja. Tako da sve ono što američki gosti u našoj zemlji od proizvoda i usluga konzumiraju predstavlja izvoz, i to izvoz koji Trumpova administracija ne može ocariniti - dodao je ravnatelj Instituta za turizam.