Bioplinsko postojenje u Industrijskoj zoni Janjevci
Proizvođači u velikim problemima: Inspekcije obilaze i zatvaraju bioplinska postrojenja
Bioplinska postrojenja ne mogu dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom jer se, zakonski, nalaze na poljoprivrednim površinama
U Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Osijek u utorak je održana proširena sjednica Strukovne grupe zaštite okoliša u gospodarstvu, na kojoj se raspravljalo o prijedlogu Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima. Taj pravilnik, prema mišljenju gospodarstvenika, ima određene nedostatke u dijelu koji se odnosi na gospodarenje otpadom, a koji su uzrok nizu problema u funkcioniranju bioplinskih postrojenja.
Kako nam je uoči sjednice na kojoj su se okupili brojni gospodarstvenici otkrila Nataša Uranjek, poduzetnica i predsjednica Strukovne grupe zaštite okoliša u gospodarstvu pri HGK-u, inspektori zaštite okoliša kažnjavaju, pa čak i zatvaraju bioplinska postrojenja jer ona ne mogu ispuniti zakonske uvjete koji se odnose na zbrinjavanje otpada. Ti su zakonski uvjeti definirani kada su ta ista prostrojenja već naveliko radila sukladno sa zakonskim propisima koji su vrijedili u trenutku kada su puštena u rad.
- Izmjenom zakonske regulative bioplinska postrojenja definirana su kao postrojenja koja gospodare otpadom, a da bi gospodarila otpadom, moraju biti u gospodarskoj zoni, što gotovo nigdje nije slučaj, već se ona nalaze uz poljoprivredne površine te stoga ne mogu dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom - rekla je Uranjek.
Naime, prije dvije godine na snagu je stupio Zakon o gnojidbenim proizvodima kojim je propisano da bioplinska postrojenja svoj supstrat, kao i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda svoj mulj, moraju analizirati u ovlaštenim laboratorijima te zbrinuti na odgovarjući način, iako zakonom nije definirano što točno ovlašteni laboratoriji moraju zadovoljiti, već je to definirano Pravilnikom čije se stupanje na snagu čeka već dvije godine i koji, prema mišljenju gospodarstvenika, bez određenih izmjena neće riješiti njihov problem. Prema prijedlogu Pravilnika bioplinska postrojenje i dalje će biti u problemu, jer se nalaze na poljoprivrednim površinama, u pravilu uz farme, i zbog toga ne mogu dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom.
- Gnoj koji ulazi u bioplinsko postrojenje deklariran je kao otpad. Ovim Pravilnikom bioplinska postrojenja moći će ukinuti status otpada, međutim, neće moći dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom. U protekle dvije godine nestupanjem Pravilnika na snagu gospodarstvo se našlo u raskoraku, inspekcije obilaze postrojenja, kažnjavaju, neka su postrojenja čak i zatvorila, a mi se nadamo da će Pravilnikom ovaj problem biti riješen", rekla je Uranjek.
Pomalo apsurdno, u slučaju biopliskih postrojenja ono što je deklarirano kao optad zapravo je koristan supstrat koji bi se mogao koristiti za gnojidbu poljoprivrednih površina.
- Stajski gnoj nekada se noramalno upotrebljavao kao sredstvo za gnojidbu poljoprivrednih površina, međutim, onaj gnoj koji ulazi u bioplinsko postrojenje smatra se otpadom. Dakle, ako ne ulazi u bioplinsko postrojenje, ono nije otpad i može se razastirati po poljoprivrednim površinama, no ako prolazi proces anaerobne digestije u bioplinskom postrojenju, tada se smatra otpadom i postrojenje mora ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom - rekla je predsjednica Strukovne grupe zaštite okoliša u gospodarstvu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Prema mišljenju gospodarstvenika, koji u utorak nisu željeli javno istupiti o ovom problemu, jer se, kao što smo već spomenuli, suočavaju s kaznama koje iznose i do 60.000 eura, jedan je od problema i nedostatak koordinacije između ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i Ministarstva poljoprivrede. Različiti propisi nalaze se u koliziji jedni s drugima ili su nejasni, nedorečeni pa i nelogični.
