Iako se godinama govori o važnosti održivog turizma za zdravije danas i sigurno sutra hrvatskog turizma, činjenice na terenu su neumoljive. Pitanje neodrživosti naših primorskih destinacija, koje su u posljednje dvije godine cjenovno iznad naših najvažnijih mediteranskih konkurenata, promijenile su način na koji nas turisti percipiraju.
Kroz predavanje “Lice i naličje razvoja hrvatskog turizma”, uz pitanje jesmo li spremni za održivi razvoj, Damir Krešić, predsjednik Instituta za turizam, potencirao je aktualna pitanja u turističkoj industriji, pitajući se zašto se uvijek priča o umjerenom licu našeg turizma, a ne svim njegovim negativnim komponentama te skrivenim troškovima turističkog razvoja.
- Turizam se omasovio tek nedavno, kad je prestao biti privilegijem bogatih. Zbog dolaska velikog broja putnika niskotarifnim letovima, događa nam se prekomjerni turizam. Sufinanciranje dolazaka takvih zrakoplova, kako bi došlo što više gostiju, mora biti pod kritičkim povećalom u našim destinacijama. Slično je i u prometu kružnih plovila. To su veliki generatori prekomjernog turizma u našim primorskim gradovima. Takvi nam gosti najmanje trebaju u špici sezone - pojasnio je Krešić.
Na sociodemografske se trendove, kaže, ne može utjecati, ali mora se upravljati turistima koji u našu destinaciju dođu. Primorske se destinacije zato više ne mogu koristiti strategijom “više je bolje”.

PIXSELL

- Troškovi i negativni efekti turizma na gospodarstvo i društvo prečesto se zanemaruju. Pravilno ne bilanciramo turistički razvoj. Veliki se pritisak potražnje vidi upravo na činjenici da se unatoč svim naporima i dalje najveći dio noćenja ostvaruje u priobalnim destinacijama. Nerazmjer kontinentalne i primorske Hrvatske još gore utječe na te pojave te devastaciju i betonizaciju prostora, kao i pritisak na infrastrukturne probleme. Lov u mutnom u najvećoj je mjeri uvjetovao neopravdan rast cijena s kojim se suočavamo - dodao je Krešić.
Predsjednik UHPA-e Tomislav Fain istaknuo je kako su gosti koji dolaze u Hrvatsku još uvijek u svojim odabirima manje motivirani održivošću nego cijenom.
- To je uvijek skuplji odabir. U priobalnim gradovima i turističkim destinacijama nikada više nećemo imati manje gostiju, te smo nepovratno izgubili utrku da budemo održivi. Na toj bazičnoj razini bitku smo izgubili i prije nego što smo se uopće mogli početi boriti - zaključuje Fain.
Dodatno oporezivanje zato kratkoročno može samo rubno riješiti problem, ali nije cjelovito rješenje.