Potrošačke cijene u ožujku su bile 3,2 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, što je 0,5 postotnih poena manje nego u veljači, kada su rasle stopom od 3,7 posto na godišnjoj razini, pokazuje prva procjena inflacije za ožujak Državnog zavoda za statistiku, što znači da inflacija usporava drugi mjesec zaredom.

To ne znači da su potrošačke cijene u ožujku pale, već su rasle sporijim tempom nego u ožujku prošle godine, a u odnosu prema veljači ove godine cijene su u prosjeku više 0,4 posto. Kao i tijekom cijele prošle godine, tako su i u ožujku najviše rasle cijene usluga, za 6 posto, a odmah ih slijede cijene hrane, pića i duhana s rastom od 4,4 posto u odnosu prema lanjskom ožujku. Cijene energije u istom su mjesecu porasle za 2,1 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda pale su za 0,2 posto.

Silazna putanja

U odnosu prema veljači, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije porasle su za 2,1 posto, a usluga za 0,7 posto, dok su cijene energije u prosjeku pale za 1,2 posto, a hrane, pića i duhana za 0,2 posto.

Usporavanje inflacije drugi mjesec zaredom mogla bi biti naznaka trenda daljnjeg usporavanja inflacije u ovoj godini, što je signalizirala zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek u prošlotjednoj saborskoj raspravi kazavši da je "inflacija problem koji je u najvećoj mjeri iza nas", kao i inflacija cijena hrane, te da se u većem dijelu ove godine očekuje postupno usporavanje cijena hrane. Također je dodala da inflacija više nije toliki problem Europskoj uniji, već geopolitička situacija, američko uvođenje carina i moguća odmazda EU-a na takav potez SAD-a. Prema projekcijama HNB-a inflacija bi se trebala nastaviti spuštati tijekom ove godine te bi na godišnjoj razini mjerena nacionalnim indeksom trebala iznositi 2,9 posto.

Podsjetimo, u veljači je prekinut višemjesečni trend ubrzavanja inflacije koji je započeo lanjskog listopada, kada je rast cijena nakon šestomjesečnog usporavanja počeo ubrzavati sve do siječnja ove godine, kada je inflacija dosegnula četiri posto, nakon čega je počela usporavati te je u veljači skliznula na 3,7 posto, a u ožujku na 3,2 posto.

Unatoč usporavanju rasta potrošačkih cijena, Hrvatska je i dalje članica eurozone s najvećom stopom inflacije, gotovo dvostruko višom od cijele zone primjene zajedničke europske valute. Prema jučer objavljenim podacima Eurostata, koji koristi drukčiju metodu izračuna od DZS-a, inflacija je u Hrvatskoj u ožujku iznosila 4,3 posto, jednako kao i u Estoniji i Slovačkoj, čime su te dvije zemlje zajedno s Hrvatskom ujedno imale i najvišu inflaciju u eurozone, dok je u cijelom europodručju prosječna godišnja stopa inflacije u ožujku iznosila 2,2 posto. Nakon Hrvatske, Estonije i Slovačke najviša inflacija, od po 3,6 posto, zabilježena je u Belgiji, Litvi i Latviji.

Građani pesimisti

Inflacija je tako u ožujku blago oslabjela i u eurozoni, i to s 2,3 posto, koliko je iznosila u veljači, na 2,2 posto zbog znatno umjerenijeg rasta cijena usluga koje je prevagnulo nad skokom cijena svježe hrane, pokazuju podaci Eurostata. Tako je hrana poskupjela za čak 4,1 posto u odnosu prema lanjskom ožujku, što je najsnažniji rast od početka godine od kada se u eurozoni bilježi usporavanje inflacije, pa su cijene u ožujku tako rasle istim tempom kao u studenome prošle godine. Svježa hrana pretekla je tako poskupljenjem usluge, čije su cijene u ožujku porasle za 3,4 posto, što je najblaži rast još od lipnja 2022. godine. U odnosu prema veljači, potrošačke su cijene u eurozoni više 0,6 posto, a cijene energije istodobno su niže 2,1 posto.

DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u ožujku objaviti 15. travnja.

Iako inflacija na razini eurozone i EU-a usporava od početka godine, građani nemaju takav dojam, odnosno procjenjuju da je rast cijena znatno snažniji, pokazalo je preliminarno mjesečno istraživanje Europske komisije objavljeno krajem prošlog tjedna, prema kojemu je raspoloženje europskih potrošača pogoršano u ožujku, signalizirajući val pesimizma u uvjetima tvrdokornih poskupljenja, a pogoršanje na početku proljeća pokazuje i indeks koji mjeri očekivanja potrošača u EU-u. Istraživanje je tako pokazalo da se raspoloženje europskih potrošača u ožujku ponovo udaljilo od dugoročnog prosjeka, navodi Komisija, koja je anketu provela od 1. do 20. ožujka u 26 zemalja EU-a, uz iznimku Španjolske.

Prema procjenama građana koje je anketirala Europska središnja banka, cijene su u siječnju bile više 3,4 posto nego prije godinu dana, inflacija u eurozoni službeno je iznosila 2,5 posto, a inflacija će prema anketiranim građanima i u idućih 12 mjeseci uvelike nadmašiti rast primanja.