Ova bi godina mogla biti prijelomna za projekt digitalnog eura jer bi se iz prve pripremne faze projekta, koja traje od 2023. godine, trebalo prijeći u drugu fazu, koja bi pak trebala trajati do 2030. godine, kada bi najranije mogla krenuti puna primjena ovog digitalnog novca. Digitalni euro je centralnobankarski digitalni novac Europske središnje banke (CDBC, prema Central Bank Digital Currency), a njime će, kada se uvede, moći plaćati svi stanovnici eurozone, dakle i hrvatski građani.

Hrvatska narodna banka, kao dio eurosustava, osigurava okvir za razvoj digitalnog eura. Kako je svojevremeno pojasnio guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je i spomenuo 2030. kao najraniji datum pune primjene, prvi dio priprema odnosi se na početak razvojnih aktivnosti, izradu sheme digitalnog eura te donošenje regulative koja je pretpostavka za donošenje odluke Upravnog vijeća ECB-a o izdavanju digitalnog eura. Drugi dio, koji bi tek trebao uslijediti, odnosi se na daljnji razvoj komponenti platforme, pripremu za operativni rad i testiranje.

Digitalni euro izaziva poprilično zanimanje u javnosti, iako se zapravo uvodi najranije za pet godina. Oni koji misle da je to moderni i hvalevrijedni projekt ECB-a, koji će olakšati plaćanja, povećati sigurnost, ojačati eurozonu itd., žale što se ne uvodi i prije, a pojavile su se i teze da sve skupa kasni, gdje je kao i obično na meti institucionalna sporost eurosustava, i u zakonodavnom i u provedbenom smislu. Ima međutim i onih koji u digitalnom euru vide nešto krajnje problematično, čak opasno. Pojavile su se teze da će digitalni euro s vremenom potpuno izbaciti gotovinu iz upotrebe, odnosno značiti potpuni kraj gotovinskog plaćanja. Također, neki se pribojavaju da je razlog njegova uvođenja pratiti sve korake i transakcije građana, što znači uvid u način života i nadzor - još veći nego do sada. U takvom scenariju građani bi izgubili slobodu trošenja, dok npr. ne podmire neki dug i slično, što znači da bi brže nego sada ušli u neku vrstu sustava osobnog bankrota, gdje o svojoj sudbini ne odlučuju sami.

Zaštita privatnosti

Hrvatsku narodnu banku pitali smo što je od tih tvrdnji točno, a što nije, s obzirom na to da kolaju svakojake informacije. Iz HNB-a su poslali opširan odgovor iz kojeg izdvajamo to da su ponovili da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu te da se zaštiti privatnosti njegovih korisnika posvećuje posebna pažnja.

- Digitalni euro digitalni je novac koji bi izdavao Eurosustav – ECB i nacionalne središnje banke onih članica EU-a koje su uvele euro. Ideja o uvođenju digitalnog eura nastala je kao odgovor na sve veću potražnju za sigurnim i pouzdanim elektroničkim plaćanjima u Europi. Digitalni euro koji planira izdati Eurosustav bio bi dodatno uporište povjerenja u monetarni sustav i trajnu vrijednost javnog novca, jednako kako to danas čine novčanice i kovanice kojima se građani svakodnevno koriste u europodručju - tvrde u HNB-u.

Kažu da će osnovna upotreba digitalnog eura biti besplatna za sve koji se njime budu služili. Projekt je, kažu, u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih preferencija. ECB će donijeti odluku o prelasku na sljedeću fazu nakon što Europski parlament i Vijeće EU-a donesu Uredbu o uvođenju digitalnog eura, koja je u procesu donošenja, objasnili su u HNB-u. Kažu da digitalni euro potpuno ovisi o donošenju regulatornog okvira.

- Eurosustav će, bude li potrebno, prilagoditi dizajn digitalnog eura u skladu sa zaključcima zakonodavnih rasprava u Europskom parlamentu. Ta će dva postupka – zakonodavni postupak i postupak dizajniranja – trajati istodobno kako bi se stvorili svi preduvjeti da Eurosustav može prema svojoj autonomnoj odluci izdati digitalni euro.

Gotovina ostaje

Digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, naglašavaju u HNB-u, nego će služiti kao dodatna opcija građanima za svakodnevna digitalna plaćanja ili prijenos novca između korisnika. Njime se ne zamjenjuje gotovina, već služi kao njezina nadopuna i moći će se zamijeniti za euronovčanice i eurokovanice.

- Gotovina će u svrhu plaćanja biti i dalje izravno dostupna svim građanima. Stoga, ovo nije korak prema potpuno bezgotovinskom društvu – digitalni euro bio bi dopuna gotovini, a ne njezina zamjena. Riječ je o pružanju mogućnosti izbora za korisnike. Gotovina bi i dalje bila dostupna, a osim gotovine, bila bi dostupna i druga privatna elektronička sredstva plaćanja koja su trenutačno u uporabi. Digitalni euro će, kao i svaki digitalni oblik plaćanja, pružati mogućnost plaćanja na daljinu (internetska kupnja ili prijenos novca), što s gotovinom nije moguće. Trgovci bi imali mogućnost trenutačnog primanja plaćanja digitalnim eurom i ne bi imali operativne rizike i troškove koji proizlaze iz upravljanja gotovinom. Međutim, još jednom napominjemo da digitalni euro neće istisnuti iz uporabe gotovinu jer je komplementaran s gotovinom i da su oboje jednakovrijedni oblici javnog novca kao zakonskog sredstva plaćanja - poručuje HNB.