Kada je prije gotovo dva desetljeća internet snažno zakucao na vrata naše svakodnevice, i one privatni i profesionalne, jedna od proročanskih najava bila je ona kako će to dovesti do gašenja sajamske industrije. Neće više biti potrebe da se odlazi na sajamske priredbe u druge gradove, neće biti potrebe da proizvođači svoje proizvode predstavljaju uživo na sajmovima. Sve će se to realizirati preko blagodati interneta, svi će kupovati odnosno prodavati iz udobnosti svoje dnevne sobe.

Iako se u sljedećim godina možda i osjetio utjecaj tog proročanstva, vrijeme je pokazalo kako je to ipak bio samo "pucanj u prazno". Sajamska industrija na (još uvijek) početku 21. stoljeća je - nikad jača.

Prema u domaćim medijima dostupnim podacima sajamska industrija bila je i ostala veliki zamašnjak s ukupnim godišnjim gospodarskim učinkom od 299 milijardi eura u prodaji i 179 milijardi eura prinosa globalnom BDP-u, što je čini 55. gospodarstvom po veličini u svijetu. Zašto je tome tako?

Ključ uspjeha

U eri globalizacije kompanije traže nove prilike za širenje na međunarodnim tržištima. Međunarodni sajmovi pružaju platformu za direktnu interakciju s potencijalnim kupcima, distributerima i partnerima iz različitih dijelova svijeta, što pomaže u uspostavljanju i jačanju poslovnih veza. Sajmovi omogućavaju direktan kontakt između proizvođača, dobavljača, kupaca i drugih zainteresiranih strana. To olakšava razmjenu informacija, pregovore o poslovnim ugovorima i uspostavljanje novih poslovnih veza koje su ključne za uspjeh u globalnom poslovanju.

Sajmovi su bili i ostali idealno mjesto za predstavljanje najnovijih inovacija i tehnoloških dostignuća. Ovakva događanja koriste sajmove da bi se prikazali novi proizvodi i usluge, testirale reakcije tržišta i prikupile povratne informacije direktno od potencijalnih korisnika.

Prisutnost na međunarodnim sajmovima poboljšava vidljivost brenda i omogućava kompanijama da se pozicioniraju kao lideri u svojoj industriji. To pomaže u jačanju imidža i reputacije brenda na globalnoj razini.

Sajmovi omogućavaju kompanijama direktan kontakt s poslovnim partnerima kao i krajnjim potrošačima. Ovaj direktan kontakt pomaže u izgradnji povjerenja i povećava šanse za ostvarivanje prodaje. Posjetitelji i izlagači na sajmovima imaju priliku pratiti najnovije trendove u industriji, analizirati konkurenciju i bolje razumjeti potrebe tržišta. Ovo znanje može biti ključno za donošenje strateških odluka i prilagođavanje poslovne strategije.

BRUNO JOBST

Sve ove prednosti čine sajmove ključnim mjestima za poslovanje, inovacije i uspostavljanje mreže kontakata, što pridonosi njihovu ponovnom rastu i važnosti u suvremenom poslovanju. Sajmovi su, kao snažni impulsi tržištu, svojevrstan barometar svih gospodarskih kretanja i trendova. U uvjetima globalizacije imaju u svezi s tim dodatne obveze, odgovornost, ali i svoju novu šansu potvrđivanja kao najvažnijeg medija u poslovnom svijetu.

Sajmovi su i poslovna događanja i tržišta, mjesto susreta cijele industrije, nekad i povezanih industrija – na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Industrija sajmova i događanja stavlja ljude u središte svog poslovnog modela. Okuplja ih kako bi mogli sklapati poslove, učiti, nadahnjivati se inovacijama i trendovima i, osobito, susretati se. Komunikacija i interakcija licem u lice temeljno je obilježje ove industrije.

Virovitica i Osijek

Prema Međunarodnoj uniji sajmova Hrvatska se nalazi na 48. mjestu u svijetu po broju sajmova. Uspoređujući se s nekim drugim europskim državama, poput Njemačke, Italije, Francuske i Španjolske, Hrvatska ima manje sajamskih događanja. I upravo ta činjenica jedna je od glavnih problema u domaćoj sajamskoj industriji - konkurencija drugih europskih zemalja gdje se Hrvatska natječe s drugim europskim zemljama koje imaju veće i razvijenije sajamske industrije. S druge je strane i činjenica kako organizacija sajmova i izložbi uključuje visoke troškove uključujući najam izložbenog prostora, oglašavanje, marketinške kampanje, opremu i logistiku.

Nije tajna kako se sve donedavno nedovoljno ulagalo u ovu industriju, što je rezultiralo njezinom podinvestiranošću. Primjer izgradnje namjeskih zatvorenih, istina višenamjenskih prostora, primjerice u Virovitici, a potom i u Osijeku izgradnjom impresivnog Gospodarskog centra, pokazatelj je kako se u Slavoniji prepoznalo kako dugu tradiciju sjamovanja mogu inaprijediti i internacionalizirati samo ako poboljšaju logističku ponudu. Brzina i uspješnost prilagodbe promjenama ovise o prepoznavanju sajamske industrije kao važnog čimbenika za cjelokupno gospodarstvo od strane vlasti.

Sajmovi su danas ozbiljniji nego prije pandemije, unatoč prisutnosti novih tehnologija i digitalnih opcija. Bez obzira na digitalne mogućnosti, osobni kontakt i sudjelovanje velikog broja dionika gospodarstva na jednom mjestu ostaju ključni za uspješno poslovanje u sajamskoj industriji.