
Plaća u Sloveniji sada je samo 13 posto veća nego u Hrvatskoj
Nekoliko dana nakon što je Vlada usvojila osmi paket mjera pomoći građanima i poduzetnicima za ublažavanje inflatornih pritisaka, težak 300 milijuna eura, održana je sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća u proširenom sastavu i pod predsjedanjem premijera Andreja Plenkovića na kojoj su predstavnicima sindikata i poslodavaca predstavljeni socioekonomski pokazatelji za prošlu godinu prema kojima je, kako je naglasio predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić, ostvarena nikad manja nezaposlenost i nikad veća zaposlenost. U odnosu prema 2016. prosječna je plaća veća 74 posto, minimalna 134 posto, medijalna plaća 76 posto, a u istom je razdoblju prosječna mirovina povećane za 76 posto, naveo je Frka Petešić. Uspoređujući prosječnu plaću u Hrvatskoj i Sloveniji, rekao je da je ona 2012. i 2016. bila 36 posto veća u Sloveniji nego u Hrvatskoj, a danas je samo 13 posto veća.
BDP je od 2016. porastao za više od 80 posto, rečeno je na sjednici, i Hrvatska ima drugi najbrži rast gospodarstva u EU, a gledano po stanovniku, BDP je s 11 tisuća eura, koliko je iznosio 2016., porastao na 22 tisuće eura u prošloj godini.
“Znamo da Hrvatska ima velik rast i malo višu inflaciju nego druge zemlje, ali oni lideri koji nemaju velik rast, mijenjali bi se s nama. Njihova je teza da nije problem inflacija, nego niski rast”, poručio je premijer Plenković. Istaknuo je da su inflacija i energetska kriza posljedice ruske invazije na Ukrajinu te da je to glavni razlog svih Vladinih mjera i paketa pomoći posljednjih godina. Ponovio je da će cijene struje, plina i toplinske energije zahvaljujući Vladinim mjerama ostati nepromijenjene te podsjetio na Nacionalni plan stambene politike koji ima za cilj smanjiti cijene i najma i nekretnina.
Sindikati pozdravljaju paket pomoći, ali upozoravaju kako se tim mjerama neće riješiti pitanje inflacije, i daju podršku Vladi u rješavanju pitanja priuštivog stanovanja, kao i za rast minimalne plaće. “Kada se usporedimo, unatoč ovim pozitivnim pomacima, sa zemljama EU-a, razlike u plaćama su i dalje znatne i mi moramo raditi na tome da smanjimo tu razliku kako bismo zadržali naše radnike i naše ljude. Unatoč svim pozitivnim trendovima, mi i dalje moramo trčati da bismo stigli ove koji su ispred nas”, rekao je Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata.
Dopredsjednik GSV-a iz redova Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Mišetić ustvrdio je da je od iznimne važnosti zadržati konkurentnost u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima te da će nam nedostajati još dvjestotinjak tisuća stranaca ako želimo zadržati ovu stopu rasta BDP-a.