Hrvatska narodna banka i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku u utorak su bili domaćini okruglog stola pod nazivom “Inflacija i tehnologije plaćanja u svijetu koji se brzo mijenja” u sklopu susreta guvernera regije. Uz Piera Cipollonea, člana izvršnog odbora Europske središnje banke, o aktualnim temama i monetarnim politikama regionalnih središnjih banaka raspravljali su Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, Anita Angelovska Bezhoska, guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije, Primož Dolenc, v. d. guvernera Banke Slovenije, Irena Radović, guvernerka Centralne banke Crne Gore, i Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine. Dvije teme su bile u središtu pozornosti konferencije - gospodarska kretanja, kretanje inflacije i platni sustavi.

Guverner HNB-a Boris Vujčić konstatirao je da se stopa inflacije u Hrvatskoj smanjuje i da će prosječna stopa inflacije ove godine biti ispod 3 posto.

- Podaci koje dobivamo u skladu su s našim očekivanjima i projekcijama Europske središnje banke, što je dobro. Međutim i dalje postoji znatna neizvjesnost, i to ponajprije zbog geopolitičkih razvoja događaja i iščekivanja uvođenja carina - kazao je Vujčić. Podsjetio je kako se inflacija u većini zemalja postupno smanjivala od kraja 2022. nadalje, zahvaljujući ublažavanju šokova na strani ponude i postupnom utjecaju restriktivne monetarne politike.

- Očekujemo da se takav trend i nastavi, nakon privremenog porasta opće razine cijena krajem 2024. i početkom 2025., pri čemu će se inflacija postupno približavati prema ciljanoj razini od dva posto. Najznačajniji rizici za povišenu inflaciju u Hrvatskoj i dalje se odnose na manjak radne snage na tržištu rada, spori rast produktivnosti, nestabilne cijene energije i sirovina te negativni utjecaj mogućih novih trgovinskih troškova i ograničenja zbog geopolitičke nesigurnosti - naglasio je guverner HNB-a.

Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku (EFOS), podsjeća da inflaciju gura prije svega cijena rada i cijena usluga.

- Hrvatsko gospodarstvo jako je oslonjeno na turizam, tu su usluge, a tu je veliki udio cijena rada, i to je ono što pritišće inflaciju prema gore. Prognoze su optimistične i vjerujem kako će se to smirivati te da neće eskalirati previše - poručio je Crnković.

Govorilo se i o budućnosti, o digitalnom euru, koji bi trebao još više unaprijediti platni sustav u Europi, tako da stvori europsku soluciju za plaćanje, bilo karticom digitalnog eura, bilo mobilnom aplikacijom. Vujčić je istaknuo da je riječ ponajprije o platnom sustavu SEPA, koje smanjuje troškove platnih transakcija, čini ih efikasnijima i bržim.

GOJKO MITIĆ

Ideja digitalnog eura pokrenuta je ponajprije da se osigura alternativa gotovini.

- Jedini centralnobankarski novac, a to je gotovina, i koji imate u džepu, bit će zamijenjen digitalnim eurom. To ne znači da gotovine neće biti, to će samo biti alternativa. To znači da će postojati i gotovina i digitalna varijanta centralnobankarskog novca koja će biti u digitalnom novčaniku kao “digitalni cash” - objašnjava Vujčić, dodajući da će to biti europska platna solucija kojom će se moći plaćati na svim mjestima kao što se u ovom trenutku može plaćati samo karticama.

Guverner HNB-a također navodi da je ideja da privatnost transakcija s digitalnim eurom bude viša nego s privatnim elektronskim transakcijama.

- Preko svojeg mobitela moći ćete prenijeti novac na drugi mobitel i u “offline modu”, da niste spojeni na internet. To znači privatna transakcija dvije osobe - zaključuje Vujčić.