Hrvatska akvakultura je sektor za koji se može reći da iz godine u godinu bilježi stabilan rast. Uzimajući u obzir prirodne blagodati Hrvatske, komparativne prednosti zbog zemljopisnog položaja i blizine velikih i različitih tržišta EU-a, akvakultura se iz godine u godinu razvija prije svega potaknuta tržištem, kvalitetom domaćih proizvoda te novim trendovima prehrane u EU i RH. Ovdje je važno istaknuti i dostupnost sredstava iz EU fondova i stalnu i stabilnu podršku nadležne Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva razvoju ovog sektora.

Iako je akvakultura na svjetskoj razini jedna od najbrže rastućih aktivnosti u proizvodnji hrane, u Europskoj uniji ovaj sektor je još daleko od ostvarenja punog potencijala u smislu rasta i zadovoljavanja sve veće potrebe za ovim prehrambenim proizvodima. Akvakultura EU čini manje od 2 posto ukupne svjetske proizvodnje u akvakulturi, a udio proizvoda EU akvakulture u potrošnji EU-a tek 10 posto. EU tržište je velika šansa za naše proizvode i dalji razvoj ovog sektora u Republici Hrvatskoj. Sve značajnije je i domaće tržište jer se potrošnja ribe u Republici Hrvatskoj kontinuirano povećava.

Hrvatska akvakultura uključuje uzgoj vodenih organizama u moru odnosno marikulturu i u kopnenim vodama odnosno slatkovodnu akvakulturu, pri čemu uzgoj morskih organizama ima dominantan značaj, kako po količini godišnje proizvodnje, tako i po ukupnoj vrijednosti i broju zaposlenih.

14. međunarodna konferencija o akvakulturi

HGK

Vrijednost proizvodnje u marikulturi bilježi značajan rast

Marikulturna proizvodnja je u stalnom i značajnom rastu i vrijednosno najznačajnija. Službeni podaci Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokazuju da je vrijednost prodaje u ovom segmentu narasla na 190,36 milijuna EUR-a u 2023. godini. Marikultura u Hrvatskoj uključuje uzgoj bijele ribe, plave ribe (tuna) i školjkaša. Po vrijednosti prodaje najznačajnije vrste riba u uzgoju su redom lubin (63,19 milijuna EUR), zatim komarča (63,15 milijuna EUR) pa atlantska plavoperajna tuna (50,53 milijuna EUR), a od školjkaša dagnja (1,97 milijuna EUR) i kamenica (1,13 milijuna EUR). Proizvodnjom bijele ribe bavi se 28 proizvođača na 70 uzgajališta, a tune 4 proizvođača na 10 uzgajališta. U proizvodnji školjaka imamo veliki broj malih proizvođača (117) na 328 uzgajališta.

Stabilna proizvodnja u slatkovodnoj akvakulturi

Zahvaljujući revitalizaciji zapuštenih ribnjaka, zadnjih godina rast se ostvaruje i u proizvodnji slatkovodne ribe premda su u ovoj proizvodnji primjetne oscilacije prvenstveno zbog utjecaja klimatskih promjena (suše, poplave). Kod nas se uzgoj slatkovodnih vrsta riba obavlja na dva načina. Dominira uzgoj toplovodnih, odnosno ciprinidnih ili šaranskih vrsta s oko 90 posto količinske proizvodnje tijekom zadnjih pet godina, dok uzgoj hladnovodnih, salmonidnih ili pastrvskih vrsta čini oko 10 posto. Proizvodnjom toplovodnih vrsta riba bavi se 19 proizvođača na 27 uzgajališta, a hladnovodne vrste riba uzgaja također 19 proizvođača na 21 uzgajalištu. Službeni podaci Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokazuju da je šaran najznačajnija vrsta po vrijednosti prodaje u 2023. godini - 9,33 milijuna EUR, a slijedi pastrva sa 2,10 milijuna EUR.

Projekt Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi

Proizvodi hrvatske akvakulture su značajan izvozni proizvod jer se veliki dio proizvodnje izvozi (tuna gotovo 100%, bijela riba oko 90%, a šaranske vrste više od 45%) na najzahtjevnija tržišta. Veliki udio izvoza govori i o vrhunskoj kvaliteti naših proizvoda. Kako bi se pomoglo u plasiranju hrvatskih proizvoda ribarstva na međunarodno tržište i promovirala vrhunska kvaliteta hrvatskih proizvoda ribarstva te osiguralo njihovo odgovarajuće vrednovanje, Hrvatska gospodarska komora još od 2011. godine provodi projekt Riba Hrvatske Jedi što vrijedi i nastavit će s njegovim provođenjem najkraće do kraja programskog razdoblja odnosno 2027. godine. Ovaj Projekt se na početku financirao sredstvima državnog proračuna, a po ulasku u Europsku uniju Hrvatska gospodarska komora uspješno projekt prijavljuje za financiranje iz sredstava Europske unije te se trenutno financira iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu. Na ovaj način Hrvatska gospodarska komora je omogućila hrvatskim tvrtkama besplatan nastup na vodećim međunarodnim sajmovima ribarstva kao što su Seafood Expo Global, Barcelona; Conxemar, Vigo; Fish International, Bremen; Seafood Expo North America, Boston. Sredstvima projekta “Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi” osim sajmova, HGK provodi kontinuiranu medijsku kampanju na nacionalnim televizijama i društvenim mrežama te za svoje članice organizira stručne edukacije. Od 2016. realizirano je nešto više od 3 milijuna EUR novca iz spomenutog programa koji je u potpunosti vraćen sektoru ribarstva kroz navedene aktivnosti. Jedna od spomenutih aktivnosti koja je od ključne važnosti za sektor akvakulture je stručna edukacija koja se obavlja putem Konferencije o akvakulturi u Vukovaru.

Međunarodna konferencija o akvakulturi u Vukovaru

Kako bi odgovorila na izazove sektora Hrvatska gospodarska komora od 2. do 4. travnja 2025., u Vukovaru organizira 15. Međunarodnu konferenciju o akvakulturi, tradicionalni susret gospodarstvenika, znanstvenika, predstavnika državne uprave i ostalih povezanih sudionika iz područja akvakulture. Na ovogodišnjoj Konferenciji osim domaćih sudionika svoje radove će prezentirati predstavnici Europske komisije, EUROFISH-a, Europskog udruženja proizvođača u akvakulturi (FEAP-a) te predstavnici mađarskog, rumunjskog i češkog udruženja uzgajivača, kao i znanstvenici iz susjednih i EU zemalja.

”Ribarstvo i akvakultura već godinama drže poziciju strateških gospodarskih grana Hrvatske. Ta pozicija temelji se prvenstveno na pozitivnim trendovima u poslovanju. Nije manje značajan ni doprinos razvoju otočnih, obalnih i ruralnih sredina kao ni očuvanje okoliša i održavanje ekosustava s kojima se upravlja na održiv način”, kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Konferencija je posvećena prikazu trenutnog stanja i utvrđivanja strateških, tehnoloških, gospodarskih i znanstvenih spoznaja te rješenja nužnih za uspješan razvoj akvakulture. Zanimljive su i aktualne rasprave s kojima se ovaj značajni gospodarski sektor suočava u poslovanju. Među ključnim izazovima s kojima će se suočiti hrvatska akvakultura, što će svakako biti u fokusu 15. Međunarodne konferencije o akvakulturi, su klimatske promjene. Kroz otvaranje navedenih tema, koje se prije svega bave jačanjem otpornosti cjelokupnog sektora akvakulture, kao i primjenom inovativnih tehnologija, želi se doprinijeti viziji niskougljičnog razvoja. Raspravljat će se o trenutnom stanju u Hrvatskoj i Europskoj akvakulturi, ali i najnovijim dostignućima u uzgoju i hranidbi riba, veterinarskim temama itd.

”Sektor ribarstva i akvakulture ima mnoge izazove, od energetske i zelene tranzicije, posljedica klimatskih promjena, inflacije i povećanja svih troškova posebice troškova radne snage i hrane za ribe, do neprekidnog pristizanja novih regulatornih zahtjeva pa do promjene prehrambenih navika i potrebe razvoja novih proizvoda…Iznimno je važno da ova Konferencija međunarodnog karaktera ostane mjesto značajne suradnje sa znanstvenom i stručnom zajednicom. Konferencija je postala platforma gdje je moguće zajedničkim snagama, znanjem i dijalogom ponuditi nova rješenja koja mogu pridonijeti daljnjem napretku akvakulture, ne samo u Hrvatskoj, već i u ostalim članicama EU te susjednim zemljama”, istaknuo je Kovačević.

Konferencija u Vukovaru se organizira u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Institutom Ruđer Bošković, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvatskim veterinarskim institutom, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek, Sveučilištem u Dubrovniku, Veleučilištem “Lavoslav Ružička” u Vukovaru, Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilištem u Zadru. Pokrovitelji Konferencije su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Vukovarsko-srijemska županija i grad Vukovar. Konferencija se u Vukovaru održava još od 2007.godine pod nazivom Međunarodno savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu, potom Međunarodni gospodarsko – znanstveni skup o ribarstvu i na kraju ustalila se kao Međunarodna konferencija o akvakulturi. Konferencija se održava svake dvije godine i obuhvaća sve teme od interesa za akvakulturu.