Najveća inflacija cijena hrane je iza nas, a u većem dijelu ove godine očekuje se postupno usporavanje cijena hrane, rekla je zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2023. te u prvom polugodištu 2024. godine.

“Inflacija je problem koji je u najvećoj mjeri iza nas, inflacija je još uvijek aktualna, ali pojavljuju se novi problemi, neki rizici da bi mogla biti viša zbog geopolitičke situacije, uvođenja carina u Americi i odmazde EU-a na takve carine, koji bi mogli zakomplicirati život građanima i poduzetnicima više od inflacije”, rekla je Švaljek tijekom saborske rasprave.

Ponovila je da je zamjena kuna za euro imala “jednokratan, nizak i u skladu s predviđanjima” doprinos porastu inflacije do najviše 0,4 postotna boda. No, pritom je naglasila da je Hrvatska od lipnja 2021., kada je inflacija počela ubrzavati, pa do kraja 2024. imala manju kumulativnu stopu inflacije od zemalja srednje i istočne Europe, osim u Sloveniji, odnosno od zemalja srednje i istočne Europe koje nisu uvele euro. Tako je kumulativna stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 28 posto, a u Mađarskoj, primjerice, 42 posto, što je pokazatelj da zadržavanje nacionalne valute tim zemljama nije pomoglo u obrani od inflacije, rekla je Švaljek. Također je istaknula da inflaciju treba staviti i u kontekst snažnog gospodarskog rasta koji je lani bio 3,8 posto, uz velik porast prosječnih plaća.

“Od početka 2021. do kraja 2024. netoplaće u Hrvatskoj rasle su za gotovo 50 posto nominalno, a cijene u istom razdoblju kumulativno za 30 posto, što je razlika od 20 postotnih bodova, dok je u istom razdoblju ukupan broj zaposlenih porastao za više od 180 tisuća”, podsjetila je zamjenica guvernera dodavši da je sve to povećalo potražnju i stvorilo pritisak na rast cijena.

Podsjetila je da su kamatne stope u Hrvatskoj prvi put izjednačene s kamatnim stopama u europodručju, pa se danas građani zadužuju po istim kamatnim stopama kao u Njemačkoj.

Prema projekcijama HNB-a, inflacija će se nastaviti spuštati tijekom ove godine te bi na godišnjoj razini mjerena nacionalnim indeksom trebala iznositi 2,9 posto. Švaljek je podsjetlila da je inflacija prema nacionalnoj metodologiji u veljači počela usporavati s 4 posto, koliko je iznosila u siječnju, na 3,7 posto, a prema međunarodnom indeksu u veljači se smanjila na 4,8 posto s 5 posto iz siječnja, dok se temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, spustila na 4,5 s 4,7 posto.

Inflacija je u veljači, podsjetimo, počela usporavati nakon što je od listopada prošle godine počela neočekivano ubrzavati, čime je prekinut trend njezina usporavanja koji je počeo u travnju prošle godine. Najveći doprinos ubrzavanju inflacije dolazio je zbog rasta cijena usluga i hrane, ali i Vladine odluke o povećanju cijene plina i električne energije za ukupno deset posto tijekom tri mjeseca. HNB je upozorio da će to kratkotrajno utjecati na rast inflacije, a usporavanju inflacije u veljači donekle je pridonio i bojkot trgovačkih lanaca, koji je direktno utjecao na potrošnju.

Stopu inflacije za ožujak Državni zavod za statistiku trebao bi objaviti idući tjedan.