Apartmanizacija, odnosno službeno kratkoročni najam nekretnina turistima, u cijeloj je Europi pod velikim povećalom, ali i pod sve većim ograničenjima. Kao što je poznato, u Hrvatskoj je Vlada bujanje apartmana pokušala ograničiti poreznim izmjenama, čime su izvan obuhvata ostale sve nekretnine koje spadaju u nekomercijalni smještaj, koji je lani prvi put premašio onaj legalni, komercijalni.

Cijeli Mediteran

U cijeloj Europi vlade se bore protiv tog fenomena, pa se tako, uz zakonski okvir koji je postavila Europska unija, dovijaju različitim načinima kako stvari staviti pod kontrolu. Među najnovijim je, primjerice, Cipar, jedna od poznatih mediteranskih turističkih zemalja. U toj otočkoj destinaciji, naime, u tijeku je borba vlasti da ograniči broj nekretnina za kratkoročni najam koje fizička osoba ili tvrtka mogu registrirati. Prijedlog je stigao i pred državnog odvjetnika, koji ga je odbio, no rasprave o toj temi još traju. Prijedlog je bio dio nastojanja da se regulira brzorastuće tržište kratkoročnog najma, uključujući nekretnine oglašene na platformama poput Airbnba. Državne su vlasti, naime, predložile da osoba ili tvrtka mogu registrirati samo dva apartmana ili kuće za odmor, s tim da se time zapravo željelo i samu registraciju takvog najma uopće učiniti obveznom. U ovom trenutku investitor može kupiti 10 do 12 stanova, pretvoriti ih u kratkoročni najam i konkurirati hotelima a da, jasno, ne mora zadovoljiti iste zahtjeve kao hoteli i uz puno niža davanja od hotela. To su, čini se, naveliko počeli koristiti investitori, i to mahom strani.

I grčke su vlasti početkom godine objavile nova, pooštrena pravila za vlasnike apartmana, koja će se, doduše, početi primjenjivati tek nakon glavne sezone, odnosno od listopada. Grci tako red u kratkoročni najam pokušavaju uvesti strožim pravilima o samoj sigurnosti i uređenju apartmana, kao i zamrzavanjem novih registracija. Konkretno, država je najavila kako će nekretnine u kratkoročnom najmu morati zadovoljiti strože sigurnosne standarde te su obavezni imati odgovarajuću ventilaciju, klimatizaciju, detektore dima, aparate za gašenje požara, znakove za bijeg, potvrde o električnoj sigurnosti, kao i osiguranje od građanske odgovornosti, potvrde o deratizaciji i ostalo. Što se tiče zamrzavanja izdavanja novih rješenja za apartmane, jednogodišnje zamrzavanje već je na snazi u središnjim atenskim četvrtima. Povećavaju se i porezi na kratkoročni najam i hotele, i to s 1,50 eura na 8 eura po danu i gostu tijekom špice sezone i s 0,5 na 2 eura izvan sezone. Prema portalu Greek City Times, toj je mjeri cilj suzbiti prekomjerni turizam u popularnim odredištima poput Mikonosa i Santorinija, nadopunjujući povećane poreze po posjetitelju s kruzera uvedene u prosincu.

Dodajmo i kako su se na nekim grčkim otocima okrenuli zamrzavanju izdavanja građevinskih dozvola kako bi zaštitili najugroženije dijelove prostora.

I u Francuskoj su od 1. siječnja na snazi popularno zvani "anti-Airbnb" zakoni koji pokrivaju promjene poreznih olakšica, obveznu dijagnozu energetske učinkovitosti i proširene ovlasti lokalnih samouprava oko definiranja kvota za turistički najam. Iste te općine i gradovi moći će postaviti ograničenja do 90 dana koliko se glavno prebivalište može iznajmljivati ​​turistima, čime se smanjuje sadašnje ograničenje od 120 dana. To je već najavio Marseille. Zanimljivo je, primjerice, kako u Francuskoj sada vlasnici apartmana u gradskim zonama u kojima je manjak nekretnina za stanovanje moraju ishodovati energetske certifikate minimalno oznake F, a do 2028. između A i D.

Bez pretinaca, molim

A i Španjolci su već dosta toga napravili kada je riječ o ograničenja najma, posebno u velikim gradovima poput Barcelone. Sada, primjerice, vlada Balearskih otoka priprema sveobuhvatnu zabranu turističkog najma u svim stambenim zgradama u arhipelagu. Iako, u toj je zemlji već bilo zahtjeva za odštetama zbog takvih i sličnih promjena propisa.

Bez zahtjeva za odštetu proći će vrlo izvjesno vlasti u irskom glavnom gradu koje su se uhvatile u koštac s očito sveprisutnim pretincima u kojima iznajmljivači turistima ostavljaju ključeve. Na marginama priče o borbi sa sveprisutnim rentanjem je i ova zanimljivost iz Dublina o borbi s poznatim “kutijicama” koje su vlasnici apartmana počeli postavljati i po javnoj imovini. Međutim, od polovine travnja počinje im teći rok od šest mjeseci da uklone pretnice sa svih stupova javne rasvjete, stalaka za bicikle i ostale gradske imovine. I neki drugi gradovi, posebice u Italiji i Francuskoj, također su poduzeli mjere za zabranu pretinaca. Firenca je nedavno naredila uklanjanje pretinaca s objekata za najam, a u tom smjeru su krenuli i Rim, Venecija i Pariz.