Raspoloživost kvalificirane radne snage, neizvjesna budućnost i troškovi energije još i sad su tri glavne prepreke za ulaganja u Hrvatsku, dok se, s druge strane, osam od 10 hrvatskih izvoznika suočava s obvezom pridržavanja različitih normi i propisa o zaštiti potrošača u zemljama Europske unije, pokazuju rezultati prošlogodišnje ankete Europske investicijske banke (EIB) u utorak predstavljeni u Zagrebu. Anketa također pokazuje da hrvatske tvrtke kaskaju za svojim pandanima iz EU-a (62 posto u odnosu na 74 posto) kada je riječ o uvođenju naprednih digitalnih tehnologija.

Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwinska podsjetila je da njihova anketa, koja se provodi u svim članicama EU-a, služi kao moćno oruđe politike namijenjeno boljem razumijevanju izazova i prepreka, pri čemu im pomaže u razvoju strategije, kao i u tome da na nedostatke uočene na tržištu reagiraju ciljanim odgovorom na razini politika.

- Radi popunjavanja praznine u financiranju tvrtki u fazi širenja, Grupa EIB-a poduzećima nudi šaroliku lepezu financijskih instrumenata poput zajmova, jamstava, poduzetničkog duga i rizičnog kapitala. Kad je riječ o Hrvatskoj, tijekom 2024. ojačali smo inovacijski ekosustav ulaganjima u fondove rizičnog kapitala posredovanjem Hrvatske inicijative za Venture Capital 2 I Hrvatskog programa ulaganja u rast II (CROGIP II), što je donijelo korist stotinama start-up tvrtki i brzorastućih poduzeća - navela je Czerwinska.

U EIB-u ocjenjuju da je uvođenje eura za Hrvatsku značilo strateški pomak i otvorilo joj nove poslovne prilike, što je pokrenulo pozitivan investicijski zamah. Navode da je hrvatsko gospodarstvo u prošloj godini zadržalo snažnu dinamiku na temelju oporavka iz 2022. i 2023., a postojano je raslo na krilima EU fondova. No, zbog novih geopolitičkih okolnosti sve je izraženija hitnost poduzimanja daljnjih mjera, kako na cijelom prostoru EU-a tako i u Hrvatskoj, navode u EIB-u.

Predstavljanje EIB-ove ankete održano je na konferenciji koja je organizirana zajedno s Hrvatskom narodnom bankom, a guverner Boris Vujčić poručio je da su pred Hrvatskom i cijelom Europom veliki izazovi kada je riječ o zadržavanju konkurentnosti u okolnostima globalne nestabilnosti.

- Kako bi hrvatske tvrtke uspješno iskoristile prilike za rast, potrebno im je omogućiti pristup rizičnom kapitalu i alternativnim izvorima sredstava te učvrstiti spone među europskim tržištima kapitala. Ovaj skup pruža nam priliku da zajednički razmotrimo postojeće prepreke i nova rješenja za financiranje rasta i i inovacija kako bismo se pobrinuli za to da hrvatsko gospodarstvo zadrži konkurentnost u svijetu koji se ubrzano mijenja - rekao je guverner.

Grupa EIB-a, u čijem je sastavu i Europski investicijski fond (EIF), ugovorila je tijekom 2024. nova izdvajanja u iznosu od gotovo 89 milijardi eura za više od 900 projekata, dok su ulaganja u Hrvatskoj lani iznosila rekordnih 1,24 milijarde eura s težištem na željeznicama, gradovima i poduzećima, a za djelovanje u području klime Hrvatska je dobila potporu od 721 milijun eura.