Iako je investiranje u nekretnine tradicionalan način čuvanja veće količine ušteđevine u Hrvata, posljednjih je godina sve više građana zainteresirano i za ulaganje viška novca u plemenite metale, najčešće investicijsko zlato.

Ekonomski stručnjaci smatraju, međutim, da je to špekulativna trgovina i da sa zlatom treba biti oprezan jer ga ima u ograničenim količinama i nema upotrebnu vrijednost. Kažu kako ljudi imaju osjećaj da je zlato sigurnost, ali da to i nije baš tako. Unca zlata dostigla je trenutačno rekordnu cijenu na svjetskim tržištima, no to ne znači ako sada u njega uložite da za tri mjeseca njegova vrijednost neće ponovno pasti pa bi mogli uloženi novac izgubiti.

Pruža zaštitu

No u nesigurnim vremenima, kakva su upravo danas u svijetu, u doba ekonomske i sigurnosne neizvjesnosti te inflacije, pitanje gdje ulagati ušteđevinu postaje sve važnije, a zlato je, kažu oni koji trguju njime, "sigurna luka".

Za razliku od nekretnina, čija cijena varira ovisno o tržišnim uvjetima, zlato je kroz povijest dokazalo svoju otpornost na ekonomske krize. U razdobljima inflacije, ratova i financijskih potresa cijena zlata obično raste, dok vrijednost nekretnina može stagnirati ili čak padati.

Osim toga, zlato je globalna imovina – njegova vrijednost ne ovisi o stanju na lokalnom tržištu, političkim odlukama ili promjenama u urbanističkim planovima. Investitori ga često nazivaju "sigurnom lukom" jer pruža zaštitu od gubitka kupovne moći.

Naime, kupnja stana zahtijeva znatno veće početno ulaganje od kupnje zlata. Osim same cijene nekretnine, tu su i dodatni troškovi poput poreza, održavanja, upravljanja i potencijalnih pravnih problema s najmoprimcima. Također, tržište nekretnina može doživjeti pad, osobito u razdobljima gospodarske recesije, kada pada potražnja za kupnjom i najmom.

Dok nekretnine mogu donositi prihode kroz najam, taj prihod nije uvijek siguran – stan može mjesecima biti prazan, najmoprimci mogu kasniti s plaćanjem, a troškovi održavanja mogu premašiti očekivanu zaradu. Ključna prednost investicijskog zlata u odnosu na nekretnine je likvidnost. Stan ili kuću nije lako brzo prodati bez značajnog gubitka vrijednosti, dok se zlato može unovčiti u bilo kojem trenutku i bilo gdje u svijetu.

Također, ulaganje u zlato ne zahtijeva brigu o održavanju ili administrativne troškove. Investitori mogu kupiti fizičko zlato, bilo da se radi o polugama ili kovanicama, ili ulagati preko "zlatnih" fondova (ETF-ova), čime dodatno smanjuju troškove i rizike.

U posljednje vrijeme, ili bolje rečeno od kada se znalo da se u Bijelu kuću vraća Donald Trump, svjetsko tržište zlata iz tjedna u tjedan iznenađuje i najoptimističnije analitičare. Od početka godine cijena zlata izražena u eurskoj valuti već je šest puta doživjela povijesni vrhunac, popevši se u prvoj polovini veljače na iznad 90 eura za gram. Koliko je dramatičan rast žute plemenite kovine govori i podatak da se gram zlata u istom mjesecu prošle godine prodavao po cijeni od približno 58 eura za gram. To znači da je zlato u godini dana na svjetskim burzama dobilo na vrijednosti više od 50 posto. U mirnom razdoblju, prije pandemije i rata u Ukrajini, cijena zlata bila je poprilično stabilna i kretala se rasponu između 32 i 38 eura za gram.

Krunoslav Marčinko, direktor tvrtke Tetragram Plemenit, hrvatski i regionalni broker investicijskim plemenitim kovinama, objašnjava kako je najnoviji rekord cijene zlata u dobroj mjeri prouzročen gubitkom vrijednosti eura u odnosu na američku valutu, odnosno općenito rastom vrijednosti dolara u odnosu na sve druge valute.

Diverzifikacija ulaganja

“Zlato je zabilježilo rekord i u Velikoj Britaniji u Švicarskoj, Australiji, Švedskoj, te u mnogim drugim državama i njihovim lokalnim valutama. No u posljednjih nekoliko dana zlato je dosegnulo rekordne razine i iz pozicije američkog dolara. Specifičnost trenutka u kojem živimo iskazuje se u istovremenom rastu vrijednosti američkog dolara te plemenitih kovina, posebice zlata", tvrdi Marčinko.

Ističe također kako interes za kupnju investicijskog zlata u našim krajevima raste iz godine u godinu te navodi kako je porast prodaje zlata značajan otkako je cijena dosegnula rekordne razine. "Uvijek kada se u svijetu osjeća nesigurnost, poput one koju smo doživjeli tijekom epidemije COVID-a, ili u prvim danima agresije Rusije na Ukrajinu, ulagači diljem svijeta započnu jagmu za zlatom. Slično je bilo tijekom neizvjesnih američkih izbora u drugoj polovini prošle godine te neizvjesnosti što ga je globalno donijela pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Očekujemo da će se ta neizvjesnost nastaviti i u mjesecima, a možda čak i u godinama koje su pred nama, tako da nije nerealno očekivati nastavak trenda rasta cijene žute plemenite kovine", poručuje Marčinko.

Naglašava da razloga za ulaganje u zlato ima mnogo. "Uz činjenicu da se radi o ulagačkom sredstvu čija je cijena u uzlaznoj putanji već četvrt stoljeća, treba naglasiti da je ulaganje u fizičko zlato oblik ulaganja koji nema tzv. rizik treće strane. Vlasnik fizičkog zlata u potpunosti ima kontrolu nad svojim portfeljem, dok pri bilo kojem drugom ulagačkom obliku, poput ulaganja u dionice, obveznice, oročenu štednju, pa čak i nekretnine, ulagač u manjoj ili većoj mjeri ovisi o 'obećanjima' što ih daju institucije koje brinu za funkcioniranje sustava. Ako dioničko društvo propadne, vrijednost njegovih dionica pada na nulu. Ako država proglasi bankrot, njezine obveznice postaju bezvrijedne. Ako propadne banka u kojoj imamo oročenu štednju, propada i naš ulog (izuzev osiguranog iznosa od 100 tisuća eura). A naše nekretnine mogu biti uništene u potresu, u ratu ili prekomjernim oporezivanjem. Zlato je u svemu tome iznimka", naglašava Marčinko dodajući kako se na kupnju zlata ne plaća nikakav porez, a osoba koja ulaže u zlato može preuzeti punu odgovornost za njegovu zaštitu.