Hrvatska narodna banka je u svojim najnovijim, proljetnim projekcijama revidirala očekivani rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini naniže, dok je projekciju inflacije za ovu godinu povećala. Također, očekuje se pogoršanje salda vanjskotrgovinske razmjene. Dok je, dakle, lani rast realnog BDP-a Hrvatske ubrzao na 3,8 posto, u 2025. bi mogao usporiti na 3,2 posto, a u 2026. na 3 posto, predviđa HNB. Prosječna će inflacija, kažu, ipak i dalje polako opadati, no prognozu za 2025. revidirali su naviše, odnosno sada očekuju 0,2 postotna boda veću inflaciju no što su je očekivali u prosincu. Očekuje se sada prosječna inflacija od 3,7 posto u 2025. godini. Razlozi su najviše u rastu cijena energije, a na prognozu utječu i rizici povezani s carinskim ratom koji se zahuktava. Podsjetimo, nakon što je SAD uveo carine na aluminij i čelik, EU je odgovorio listom američkih proizvoda koje namjerava ocariniti tijekom travnja. Donald Trump je, međutim, već otišao i korak dalje i zaprijetio da će sva alkoholna pića koja dolaze iz Europe ocariniti 200 posto. Ako se ostvari tek dio tih prijetnji, to svjetsku trgovinu gura nadolje.

Guverner HNB-a Boris Vujčić još je u prosincu spominjao moguće nove inflatorne pritiske s kojima ćemo se morati suočiti u slučaju eskalacije carinskog rata, koji je već tada bio na pomolu. Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić u četvrtak je za naš list komentirao da su se projekcije inflacije u posljednjih godinu dana ipak uvelike stabilizirale – aktualna projekcija rasta harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za ovu godinu od 3,7 posto tek je, kaže Šošić, blago iznad projekcija u posljednjih pola godine.

- To znači da nas još uvijek nije ništa iznenadilo u mjeri da bismo morali znatnije revidirati projekcije. Naravno, to ne znači da se takva iznenađenja ne mogu dogoditi. Prijetnja carinskog rata i najave dodatnih rashoda za obranu osobito unose dodatne neizvjesnosti za ostvarenje projekcije. Tu ćemo neizvjesnost moći bolje sagledati tek kada se najave budu pretakale u konkretne akcije - poručuje Šošić.

HNB navodi da u ekonomskim odnosima s inozemstvom i dalje prevladavaju negativni i sve naglašeniji rizici. Osim viših cijena energenata i drugih sirovina, glavni negativni rizici vezani su uz trgovinsku politiku SAD-a, pri čemu bi uvođenje carina zemljama EU-a dodatno pojačalo negativne učinke, kažu.

- Turistički je sektor također izložen negativnim rizicima, a osim prilagodbe klimatskim i drugim izazovima, oporavak njegove cjenovne konkurentnosti bit će važan preduvjet za nastavak rasta prihoda - upozorava HNB.

U projekciji HNB-a se dalje navodi da je "projekcija inflacije revidirana blago naviše u usporedbi s prosinačkom, ponajprije zbog viših ostvarenja inflacije krajem 2024. i početkom 2025. nego što se prije očekivalo". Ukupna inflacija tako bi mogla biti viša za 0,2 postotna boda u 2025. i 0,1 postotni bod u 2026., zbog višega očekivanog rasta cijena energije i temeljne inflacije, dok bi inflacija cijena hrane mogla biti nešto niža.

- Rizici koji bi mogli prouzročiti višu inflaciju uključuju geopolitičke napetosti i povećana izdvajanja za obranu, a to bi moglo rezultirati rastom cijena energenata i drugih sirovina, zatim trgovinske barijere, nepovoljne vremenske uvjete te snažniji rast plaća od očekivanog - stoji u materijalu HNB-a. Nakon što se pozitivan saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance lani već primjetno smanjio - očekuje i njegovo daljnje pogoršavanje. Tako se za 2024. očekuje smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance na 0,7 posto BDP-a.

Pogoršanju najviše pridonose nepovoljna kretanja u razmjeni usluga, s obzirom na slab rast prihoda od turizma i zamjetno ubrzanje rasta rashoda, odnosno turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu, kaže HNB, te spominje i robusni rast robnog uvoza u uvjetima snažne domaće potražnje. Također su, navode, priljevi iz fondova EU-a vidljivo smanjeni u odnosu na 2023. Pogoršanje bi moglo biti najvidljivije u razmjeni turističkih usluga, a očekuje se i daljnji rast rashoda na računu dohodaka zbog rasta zarada stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj.
Za BDP kažu da bi "početak godine mogla obilježiti stagnantna kretanja zbog slabljenja osobne potrošnje, što je povezano s bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca tijekom siječnja i veljače". Rast investicija također bi se mogao usporiti. Rast izvoza usluga mogao bi biti blag s obzirom na visoku razinu izvoza turističkih usluga i pogoršanje cjenovne konkurentnosti. S druge strane, povećanje vojnih rashoda na razini EU-a u svrhu ojačavanja sigurnosti moglo bi pozitivno utjecati na gospodarski rast, zaključuje HNB.