Posljednjih nekoliko mjeseci broj blokiranih građana blago se smanjuje i od kraja prošle godine pao je ispod 200 tisuća, prvi put u posljednjih 15 godina, a u Financijskoj agenciji procjenuju da će se broj ovršenih građana do kraja godina smanjiti za pet posto. Broj blokiranih građana rapidno je počeo rasti od 2011. godine nakon što je Fina preuzela ovršne postupke od banaka i učinila ih transparentnijima, no situacija je eskalirala 2017., kada je u Hrvatskoj bilo čak 370 tisuća građana pod ovrhama, što je polako postajao velik društveni problem. Vlada je stoga 2018. donijela paket ovršnih mjera, među kojima i izmjene Zakona o provedbi ovrhe kojima je spriječena mogućnost dugotrajnih ovrha i tada je oko 80 tisuća građana bilo odmah deblokirano. Tada je, naime, uveden institut neaktivne ovrhe, kojim je u zastaru otišao dug stariji od tri godine, ali pod uvjetom da ovršeniku u šest mjeseci od proteka tog roka na tekući račun nije sjela ni lipa. Otad se broj blokiranih godinama držao na razini od 200 do 220 tisuća, a krajem prošle godine pao je ispod 200 tisuća, iako su u Fini očekivali da bi se broj blokiranih trebao početi smanjivati nešto kasnije, odnosno tijekom ove godine, ali se ubrzao krajem prošle.

Do 13.000 eura

Blagi pad broja blokiranih posljednjih nekoliko mjeseci dijelom je rezultat činjenice da su pojedinci zaista otplatili svoje dugove, a dijelom i zbog iseljavanja, jer Fina nema ovlasti provoditi ovrhu nad računima koje su građani otvorili u bankama u inozemstvu i na koje primaju plaće. Članica Uprave Fine Vinka Ilak kaže da je razlog padu broja blokiranih i u gospodarskom rastu i visokoj zaposlenosti te činjenici da se financijska stabilnost građana poboljšala, što znači da je manje njih u opasnosti od blokade računa.

“Prosječni blokirani građanin ima između tri i pet ovrha, a većina dugovanja kreće se do iznosa od 13.000 eura. Međutim, građani mogu besplatno provjeriti sve informacije o svojim dugovanjima preko sustava e-Dugovanja na e-Građanima, gdje im je dostupan uvid u iznos duga i pripadajuće kamate", podsjeća Ilak.

Igor Škrgetić, predsjednik Udruge za financijsku inkluziju Padobran, koja godinama pomaže blokiranima da iziđu iz dužničkog ropstva, napominje da su troškovi provedbe ovrhe visoki, zbog čega se mnogi teško rješavaju duga ili ponovno upadaju u blokadu.

“Troškovi ovršnog postupka nešto su se snizili, a neke su ovrhe i zakonski regulirane poput nekadašnje predatorske naplate HRT-ove pristojbe koju niste mogli odjaviti. Troškovi također rastu i ako vam, primjerice, banka otkaže kredit zbog neplaćanja, jer vam tada na cijelu glavnicu natrpa sve moguće troškove, poput 'obične' i zatezne kamate, trošak prisilnog otkazivanja kredita ili proda vaš dug. To su neki od razloga zašto pojedinci dižu ruke od svega, a takvima je najteže pomoći", kaže Škrgetić.

Najveći dug potrošača je prema financijskim institucijama, no to nisu veliki iznosi poput stambenih kredita, već je riječ o nizu manjih dugova, navodi Ilak, poput manjih potrošačkih kredita, dugova po minusima ili karticama. Statistički gledano, najveći broj dugova ide prema središnjoj državi, iako nije riječ o porezima, nego o raznim prekršajnim kaznama, poput prometnih, kaznama iz raznih sudskih pristojbi, iz kaznenih postupaka ili tražbina koje se odnose na državu. Tražbine teleoperatera prema dužnicima su najčešće, kaže Ilak, ali nisu značajne jer je riječ o manjim dugovima.

Savjetovalište

Prema kalendaru Ministarstva financija za ovu godinu, predviđeno je osnivanje savjetovališta za građane koji se nalaze u financijskim problemima, a Ilak ističe da je projekt u fazi usklađivanja s europskom regulativom.

“Europska unija prepoznala je prezaduženost kućanstava kao problem prisutan u svim državama članicama. Hrvatska nije iznimka – živimo u potrošačkom društvu, što znači da će određeni broj građana neizbježno doći u financijske poteškoće. Naš je cilj taj broj smanjiti na minimum i pomoći građanima da se financijski oporave i ponovno postanu aktivni članovi zajednice, bez obzira na uzroke njihovih dugovanja. Savjetovalište će građanima pružati pravne, ekonomske i psihološke savjete te alate za izlazak iz dugova. Trenutačno čekamo nacrt zakona koji će definirati okvir za njegovo osnivanje. Prije mjesec dana dobili smo odobrenje od Europske komisije te financijska sredstva za provedbu projekta, koji počinje u ožujku”, rekla je Ilak dodavši da će u rujnu biti lansirana digitalna platforma s ključnim informacijama za potrošače u financijskim poteškoćama.