Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj pala je s lanjskih 66 na 61 % - novi su, poržavajući podaci o lošim trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni, pa smo u prvih 11 mjeseci 2024. generirali deficit na godišnjoj razini veći od 2,25 milijarde eura. Istaknuto je to na zajedničkoj sjednici vijeća Udruženja poljoprivrede HGK-a i Udruženja prehrambeno-prerađvačke industrije HGK-a, održanoj u Podravci u Koprivnici, a čija je tema bila rast potrošačkih cijena hrane i utjecaj na primarnu poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju. Zavod za statistiku uskoro bi trebao objaviti podatke o razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za cijelu 2024.
- Kada govorimo o inflaciji, ne možemo zanemariti nisku samodostatnost i veliku uvoznu ovisnost te utjecaj uvoza na povećanje cijena hrane, zbog čega je nužno jačati domaću proizvodnju. Posebno je problem izražen u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, gdje je vrijednost proizvodnje u tekućim cijenama pala za 0,4 %, a realni dohodak za više od 6 % u odnosu na 2023. - rekao je potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
- Višegodišnji rast uvoza hrane - sirovina i gotovih proizvoda, posebno kod mesa i mlijeka i prerađevina im, mlinskih i pekarskih proizvoda, voća i povrća, posljednjih je mjeseci praćen i povećanom potražnjom hrane na domaćem tržištu. Prilika je to za rast domaće proizvodnje radi potreba industrije, kućanstava, turističke potrošnje, ali i izvoza - rekla je predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK-a Ljiljana Šapina. Predsjednik HGK-ovog Udruženja poljoprivrede Vlado Čondić Galiničić istaknuo je da je, kako bismo iskoristili priliku, potrebno, uz napore proizvođača i općenito bolje povezivanje primarne proizvodnje i prerade, osigurati potporu države za ulaganja u dugotrajnu imovinu u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.
- Potrebne su izmjene Strateškog plana ZPP-a RH 2023. – 2027. u smjeru povećanja alokacije za investicijske mjere u poljoprivredi i preradi - rekao je Čondić Galiničić.
Istaknuta je potreba rješavanja upravljanja državnom zemljom i izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu.