foto Nenad Rebersak-HNB-za Drenjaka------2 st color ekonomija
Nenad Reberšak
26.2.2025., 09:00
Središnja EU banka u gubitku, naša u plusu

Hrvatska narodna banka lani je ostvarila dobit od 10,5 milijuna eura, u proračun će uplatiti 8,4

Prema revidiranim financijskim izvještajima, Hrvatska narodna banka je u 2024. godini ostvarila dobit u iznosu od 10,5 milijuna eura. Od te će se dobiti, odlukom Savjeta HNB-a, u državni proračun Republike Hrvatske uplatiti 8,4 milijuna eura, dok će se preostali iznos od 2,1 milijuna eura rasporediti u opće pričuve HNB-a, priopćeno je iz središnje banke. Navodi se da su neto kamatni prihodi HNB-a u 2024. iznosili 46,4 milijuna eura.

- Kamatni prihod ostvaren je od upravljanja vlastitom financijskom imovinom i temeljem dodatnih prihoda potraživanja od Eurosustava. Najveći dio kamatnih rashoda odnosio se na kamate na prekonoćne depozite banaka kod HNB-a koji su iznosili 532,2 milijuna eura. Iznos obračunatih kamata na depozite države kod HNB-a također je bio značajan u protekloj godini i iznosio je 144,2 milijuna eura, za 31,5 milijuna eura više nego 2023., tumači HNB. Navode da je utjecaj udruživanja monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka Eurosustava na HNB u 2024. bio negativan, pa je rashod po ovoj osnovi iznosio 189,8 milijuna eura. Podsjetimo, kažu, nacionalne središnje banke Eurosustava udružuju prihode i rashode ostvarene po osnovu provođenja monetarne politike Eurosustava. Udruženi monetarni prihod raspodjeljuje se između nacionalnih središnjih banaka prema ključu upisanog kapitala pa nacionalne središnje banke mogu imati obvezu i rashod ili potraživanje i prihod ovisno o tome jesu li udružile više ili manje monetarnog prihoda nego što im pripada po njihovom kapitalnom ključu.

Nadalje, prihodi od naknada za superviziju kreditnih institucija, koje HNB naplaćuje temeljem Zakona o kreditnim institucijama, u 2024. su iznosili 17,1 milijun eura. Od ostalih prihoda, najznačajniji je bio iznos od 227,8 milijuna eura priznat u računu dobiti i gubitka temeljem Odluke Savjeta HNB-a o procijenjenom iznosu novčanica kuna koje se neće vratiti u HNB. Troškovi poslovanja HNB-a u 2024. iznosili su 110 milijuna eura. Troškove poslovanja čine troškovi za zaposlenike, administrativni troškovi, amortizacija materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine, troškovi izrade novčanica i kovanog novca te ostali troškovi.

Iz središnje banke poručuju da na kraju 2024. HNB i dalje raspolaže značajnim zaštitnim slojevima za rizike koji se sastoje od revalorizacijskih računa, rezervacija, općih pričuva i kapitala u ukupnom iznosu od 1,9 milijardi eura, što je porast od 0,2 milijarde eura u odnosu na 1,7 milijardi koliko su iznosili na kraju 2023. Kako stoji u priopćenju, odluku o Financijskim izvještajima i rasporedu dobiti Hrvatske narodne banke za 2024. godinu članovi Savjeta donijeli su na sjednici 24. veljače.

Dakle, dok je Europska središnja banka prošlu godinu završila u debelom minusu, od skoro 8 milijardi eura, HNB je 2024. očito uspio ostvariti dobit, od čega će koristi imati i državni proračun. Podsjetimo, godinu ranije, 2023., HNB je završio na nuli, odnosno nije imao ni dobit ni gubitak. 

transfera bogatstva prema bankama

Europska središnja banka i lani je poslovala s velikim gubitkom. Ukupni gubitak u 2024. iznosio je čak 7,94 milijarde eura, što je obrazloženo značajnim neto troškovima kamata i iscrpljenim rezervacijama za financijski rizik. Kako bi suzbio inflaciju, ECB je naime povećavao ključne stope, uključivši i depozitnu, baš kako bi banke motivirao da imobiliziraju novčane viškove i drže ih u sustavu središnjih banaka eurozone, umjesto da odobravaju kredite i tako potiču potražnju koja bi dodatno raspirivala inflaciju. S obzirom na to da je bankama vrlo izdašno držati novčane viškove u središnjim bankama, onda su imobilizirale dosta imovine i na to ubiru velike kamate. Golemi profiti poslovnih banaka, generirani posljednjih godina, mahom se oslanjaju upravo na tako zarađen novac. ECB sad reže stope kako bi potaknuo rast, no svi se pribojavaju da će se inflacija vratiti na velika vrata zbog mogućeg carinskog i trgovinskog rata. Ono što ECB naziva nužnim odlukama dovelo je, međutim, do velikog transfera bogatstva iz rezerva središnjih banaka prema bankama u privatnom sektoru. Mnogi misle da je to previsoka cijena za snižavanje inflacije i da bi na drukčije načine trebalo upravljati imobiliziranjem novca. No, tržišna pravila ponekad su dobar izgovor da se sakrije moć bankarskog lobija