Gospodarski forum Ekonomskog fakulteta Rijeka
Ulazak u elitni klub zemalja OECD-a bit će pozitivan signal investitorima
Ministar Grlić Radman: Očekujemo ulazak u OECD u prvoj polovini 2026. godine
Hrvatska je od svoje samostalnosti ušla i u članstvo UN-a, Vijeća Europe, NATO-a, potom EU-a, pa 2023. i u Schengenski prostor, te smo prihvatili euro kao nacionalnu valutu. I što više Hrvatskoj, koja je dakle ispunila sve svoje vanjskopolitičke ciljeve, još preostaje da ispuni? Ostalo je još samo članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), za što bi svi preduvjeti trebali biti ispunjeni do kraja godine, te očekujemo da ćemo ući u OECD u prvoj polovini 2026., rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na EFRI Gospodarskom forumu koji je u četvrtak održan u hotelu Navis u Opatiji.
Hrvatska primjer
- Proces pristupanja započeli smo 2022., a zahvaljujući ovoj Vladi i dionicima procesa, ostvarili smo izvanredan napredak. Od 25 odbora, poglavlja, zatvorili smo njih 18, a upravo zatvaramo još jedno. Ovom smo godinom zakoračili u pretpristupnu godinu i nadamo se da će se naše članstvo ostvariti u prvoj polovini 2026. Velik je raspon tema i područja obuhvaćenih tim pristupnim procesom, tu su financijska tržišta, fiskalna pitanja, regulatorni razvoj, znanost i obrazovanje, zdravstvo, trgovina, privreda, šumarstvo, ribarstvo, brodogradnja. Sve to ulazi u spektar pregovora i odbora, i još, dakle, ostaje njih šest, a izdvojio bih korporativno upravljanje i reformu državnih tvrtki, borbu protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama, reformu javne uprave itd.
Članstvo u OECD-u u funkciji je jačanja međunarodnog položaja, ugleda i reputacije Republike Hrvatske. Hrvatska se uvijek uzima za dobar primjer i model države koja je u samo 33 godine ostvarila nešto za što mnogima treba puno više. Članstvo u OECD-u za naše gospodarstvo, poslovnu zajednicu i građane znači dodatni rast BDP-a, jer države članice OECD-a imaju dva do tri posto veći rast BDP-a po stanovniku u usporedbi sa zemljama izvan OECD-a, što se pripisuje unaprijeđenim javnim politikama. Očekuje se rast izravnih ulaganja i rast investicija, jer članstvo u OECD-u predstavlja pozitivan signal ulagačima. Može se povećati priljev stranih ulaganja do čak 30 posto. Tu je i povećani opseg trgovine, jačanje kreditnog rejtinga, što je povezano s nižim troškom zaduživanja države, te daljnje aktivnosti u borbi protiv korupcije - nabrojio je Grlić Radman.
- Vlada je predana ispunjavanju svih ovih preporuka, propisa i politika, i sve, dakle, ide u smjeru da bismo do kraja godine završili taj tehnički dio procesa i u prvoj polovini 2026. postali članica OECD-a.
Hrvatska je, naime, u procesu pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što otvara vrata brojnim prilikama, ali i postavlja određene izazove. Na Forumu se raspravljalo o ključnim prednostima koje članstvo u OECD-u može donijeti Hrvatskoj, uključujući poboljšanje investicijske klime, jačanje pravne sigurnosti, unaprjeđenje institucionalnih okvira i integraciju u globalne ekonomske tokove. Izv. prof. dr. Vesna Buterin, predsjednica Organizacijskog odbora Foruma, s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, rekla je da je ovo ključan trenutak za našu državu jer je pristupanje OECD-u završni korak u strateškom cilju integracije među najrazvijenije svjetske ekonomije.
Poslovne prilike
- Članstvo u OECD-u omogućit će Hrvatskoj pristup tržištima koja čine preko 60 posto svjetskog BDP-a i broje milijardu i 400 milijuna stanovnika, što otvara ogromne mogućnosti i prilike za hrvatski izvoz, poslovanje i, naravno, međunarodnu suradnju. Pred našim se gospodarstvom otvaraju nove perspektive koje će se odraziti na poboljšanje poslovnog okruženja, životnog standarda naših građana, jačanje konkurentnosti naših tvrtki te povećanje investicija. Ujedno, članstvo u OECD-u predstavlja priliku za našu zemlju da postane još aktivniji dionik u globalnim ekonomskim procesima, ali i ojača svoje institucionalne kapacitete i ekonomske procese koji su započeli još davno - rekla je Buterin.
Doc. dr. Darija Prša, prokuristica Novog lista, istaknula je da će "ulaskom u OECD Hrvatska morati usvojiti više standarde upravljanja, povećati transparentnost poslovnog okruženja i poboljšati pravnu sigurnost, što će rezultirati većim stranim ulaganjima i jačom konkurentnošću na globalnom tržištu".
- Članstvo donosi konkretne koristi poput poboljšanja investicijske klime, profesionalizacije upravljanja državnim poduzećima i poticanja inovacija kroz digitalnu i zelenu tranziciju. Također, omogućit će bolji pristup međunarodnim financijskim institucijama i povećati fiskalnu odgovornost, čime će se osigurati dugoročna održivost hrvatske ekonomije. Prilagodba visokim standardima ove prestižne organizacije ključna je za stvaranje stabilnog, inovativnog i konkurentnog gospodarstva koje će osigurati bolje uvjete poslovanja i višu kvalitetu života za sve građane. Iako je za potpuno usklađivanje s OECD standardima potrebno provesti niz reformi, Hrvatska time dobiva priliku za veću pravnu sigurnost i jačanje ekonomskih potencijala - zaključila je Prša.
Uvodno je govorila i dr. Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija, koja je rekla da je članstvo ključan doprinos našoj ekonomskoj i financijskoj strategiji.
- Vjerujemo da ćemo smjernicama ove organizacije moći bolje planirati fiskalnu politiku, provoditi reforme, privući investicije i jačati globalni status Hrvatske.
Ekonomska modernizacija
Dr. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, kaže da je članstvo važno zbog pristupa ključnim znanjima, poboljšane reputacije, jačanja kredibiliteta Hrvatske, ekonomske stabilnosti i smanjenja rizika.
- Nakon što smo već ispunili niz strateških ciljeva pristupanjem brojnim integracijama, sad opet idemo prema jednom elitnom klubu zemalja. Za put prema OECD-u ključna je bila 2022., nakon čega je krenuo ozbiljan rad da se ispune kriteriji. Već samo pristupanje Hrvatskoj daje veliku legitimaciju - rekao je Ante Žigman.
Prof. dr. Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, kazao je da će članstvo u OECD-u biti važan iskorak u procesu ekonomske modernizacije i jačanja globalne konkurentnosti.
- Osim investicijskih koristi, članstvo u OECD-u pridonijet će boljoj fiskalnoj disciplini, učinkovitijem upravljanju državnim resursima, unaprjeđenju poslovne klime i povećanoj podršci inovacijama i tehnološkom razvoju. Poseban naglasak stavlja se na reformu upravljanja državnim poduzećima, gdje OECD standardi zahtijevaju profesionalizaciju upravljačkih struktura, jačanje neovisnosti nadzornih odbora i uspostavu jasne vlasničke politike države. Ove promjene smanjit će politički utjecaj na poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske, povećati njihovu učinkovitost i transparentnost te osigurati dugoročnu održivost - zaključio je Tipurić.
