Svjetska potražnja za zlatom dosegnula je u 2024. godini najvišu razinu otkada Svjetsko vijeće za zlato (WGC) objavljuje podatke - 4974,5 tona.

Središnje banke bile su motor potražnje kupivši nešto više od tisuću tona plemenitog metala, i to treću godinu zaredom. Najviše je zlata, prema podatcima udruge, kupila poljska središnja banka, osiguravši za rezerve 90 tona, a slijede Indija i Turska. U razdoblju od listopada do prosinca središnje monetarne institucije zemalja diljem svijeta pojačale su tempo kupnji i nabavile 333 tone zlata, 54 posto više nego na kraju 2023. godine. Investitori su pak kupili 1180 tona zlata, najviše u četiri godine.

Zlato je lani na fizičkom tržištu poskupjelo za 27 posto, najviše od 2010., jer su ulagači bili u potrazi za sigurnom imovinom i jer je američka središnja banka snizila kamatne stope. U srijedu su njegove cijene dosegnule novu rekordnu razinu zbog pojačanih trgovinskih napetosti u odnosima Kine i SAD-a.