S ukupno osam poglavlja, udžbenik "Ekonomika prehrambene industrije" ima namjeru studentima predstaviti ključne mehanizme funkcioniranja tržišne ekonomije u procesu osmišljavanja, kreiranja, brendiranja i naposljetku uspješnog plasiranja finalnog prehrambenog proizvoda.

Autor, dr. sc. Dragan Kovačević, redoviti profesor u trajnom izboru na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, objedinio je teorijska znanja s onim što traži i donosi tržište rada. Kovačević je široj domaćoj javnosti možda poznatiji po dužnostima koje je tijekom karijere obnašao, kao aktivni političar i saborski zastupnik, potom u Ministarstvu poljoprivrede, a sada u HGK-u kao potpredsjednik za poljoprivredu i turizam, no sve to vrijeme nije napuštao akademsku zajednicu. Ovo je peti udžbenik kojemu je autor, no prvi ovakve tematike u Hrvatskoj. Prošlog je tjedna "Ekonomika prehrambene industrije" promovirana u Osijeku.

“Uvijek sam se trudio da, uz ona teorijska znanja, studente što više upoznam s iskustvima iz života i gospodarstva kako bi se što bolje pripremili za tržište rada. Ti mladi ljudi koji će danas-sutra završiti fakultete bit će menadžeri u prehrambenim tvrtkama, privatni poduzetnici, voditelji pogona, odjela, institucija..., važno je stoga da se upoznaju s ključnim mehanizmima funkcioniranja tržišne ekonomije i da budu svjesni kako nije važno samo proizvesti vrhunski prehrambeni proizvod, što je zadatak svakog tehnologa, nego i brendiranjem te različitim marketinškim alatima učiniti da taj prizvod dođe do kupca, da se usidri u njegovoj svijesti", rekao je Dragan Kovačević.

BRUNO JOBST

Prehrambena industrija jedna je od najznačajnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj i u odnosu prema drugim prerađivačkim industrijama ima najveći udio u bruto dodanoj vrijednosti, najveći promet i zapošljava najviše radnika. Kovačević posebno skreće pozornost na posljednjih deset godina, dakle od ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije, u kojima je fizički obujam proizvodnje u prehrambenoj industriji, dakle ponajviše hrana i piće, narastao za više od 20 posto.

“I sada kada nam pada industrijska proizvodnja, ne samo kod nas nego i u Europi, upravo prehrambena industrija - proizvodnja hrane i pića, drži glavu iznad vode i biježi pozitivne rezultate. Kada je domaće tržište u pitanju, znamo da ne proizvodimo dovoljno hrane, u ovom trenutku pokrivamo tek 60 posto vlastitih potreba. Bilježimo višegodišnji vanjskotrgovinski deficit, na razini prvih deset mjeseci prošle godine on je 'prebacio' deset milijardi eura, čime smo realizirali deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao za cijelu 2023. godinu. U strukturi izvoza i uvoza nemamo dobru situaciju, jer vanjskotrgovinski suficit nam čine uljarice i žitarice, dakle proizvodi s najmanje dodane vrijednosti i s najnižim stupnjem prerade i finalizacije", upozorava autor.