Zagreb, 30.01.2025. - Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) predstavila je rezultate rada mirovinskih fondova te se osvrnula na makroekonomsko okruženje u kojemu su poslovali obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi. Na fotografiji Kristijan Buk, Dubravko Štimac, Petar Vlaić, Dijana Bojičeta.foto HINA/ ml

Kristijan Buk, Dubravko Štimac, Petar Vlaić, Dijana Bojičeta

HINA
31.1.2025., 09:00
UMFO: SAMO PROŠLE GODINE ZARADILI SU TRI MILIJARDE EURA

Imovina mirovinskih fondova “teška” je kao dvadeset Peljeških mostova

Obvezni mirovinski fondovi (OMF) krajem 2024. godine imali su pod upravljanjem imovinu ukupne vrijednosti od 23,22 milijarde eura, što je povećanje od tri milijarde eura, ili 14,8 posto u odnosu prema 2023., objavili su na predstavljanju rezultata predstavnici Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Vrijednost od preko 23 milijarde eura pokrila bi gradnju čak 20 Peljeških mostova, slikovito je ilustrirao predsjednik UMFO-a Gordan Šumanović smatrajući da je prošla godina bila druga u nizu u ostvarenju natprosječno dobrih rezultata. Šumanović ističe kako su mirovinski fondovi od početka osnivanja zaradili 9,3 milijarde eura dodane vrijednosti svojim članovima.

“Rezultati su posljedica pozitivnih makroekonomskih kretanja, pažljivog upravljanja imovinom, korištenja dobrih investicijskih prilika i daljnje diverzifikacije ulaganja. Nakon 23 godine štednje član fonda kategorije B imao je ukupno 26.186 eura na računu, pri čemu zarada ostvarena ulaganjima mirovinskog fonda čini 43 posto ukupne vrijednosti stanja na računu. Uzimajući u obzir da je član cijelo vrijeme imao plaću jednaku prosječnoj plaći u Hrvatskoj, ukupno je uplatio 14.911 eura doprinosa, dok je fond u prosjeku zaradio dodatnih 11.275 eura", naglasio je predsjednik UMFO-a.

Kad se uspoređuje sve tri kategorije, u ulagački najliberalnijoj kategoriji A ostvaren je lani prosječan prinos od 13,27 posto, odnosno od osnivanja prosječno 7,74 posto, u kategoriji B lanjski prinos iznosio je 9,68 posto, a od osnivanja 5,40 posto. Za kategoriju C prinos u 2024. godini iznosio je 3,55 posto, a prosječan prinos od osnivanja je 3,36 posto.

Prema podacima UMFO-a na kraju 2024. svi obvezni mirovinski fondovi zajedno su imali više od 2,33 milijuna članova, što je 85 tisuća članova više nego krajem 2023. U najbrojnijoj B kategoriji krajem 2024. bilo je 1,8 milijuna članova, kategorija A imala je 430 tisuća, a u kategoriji C bilo je 95 tisuća članova. Većina radnika koji odlaze u mirovinu, a bili su članovi drugog stupa, još uvijek radije bira povratak u državni mirovinski sustav jer im je to isplativije. Dvostupnu je mirovinu lani izabralo 35 posto novih umirovljenika kojima je dana mogućnost izbora.

Udio imovine mirovinskih fondova u domaćem BDP-u iznosi visokih 29 posto, po čemu smo među najrazvijenijim zemljama svijeta, s omjerom sličnim kakav ima Japan, uvjerava Šumanović dodajući da je domaće dioničko tržište, već treću godinu zaredom, nastavilo ostvarivati bolje rezultate od globalnog dioničkog tržišta. Velika većina imovine uložena je u obveznice. 

RIZICI: INFLACIJA I RAST JAVNOG DUGA

“Sustav dobrovoljne mirovinske štednje također bilježi rast. Krajem 2024. godine ukupno osam otvorenih i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond imali su više od 466 tisuća članova, što je porast od 5,4 posto na godišnjoj razini. Ukupna netoimovina dobrovoljnih fondova krajem 2024. godine iznosila je 1,45 milijardi eura”, kazao je Šumanović. Unatoč dobrim pokazateljima, u 2025. godini pojavljuje se i nekoliko rizika za poslovanje fondova. Prvi je svakako inflacija, ali i rizik rasta udjela javnog duga u BDP-u na globalnoj razini. Na performanse mirovinskih fondova u budućnosti će utjecati i predviđeni rast BDP-a od 3,2 posto, rast potrošnje, ali i balans između uvoza i izvoza.