![epa11856618 People walk down a street in the Financial District of the City of London in London, Britain, 27 January 2025. According to the Confederation of British Industry (CBI), private-sector firms are expected to cut staff and raise prices in response to the UK government's budget and slow economic growth. EPA/NEIL HALL](/media/2025/01/26/15977202/S-HN_20250127882877-970.webp)
Pad nataliteta duboko utječe na gospodarstvo
Europa se suočava s jednom od najizraženijih demografskih tranzicija u svijetu, s posljedicama koje će duboko utjecati na gospodarstvo, društvene sustave i životni standard građana. Ističe to McKinsey Global Institute (MGI) u svom istraživanju pod nazivom "Ovisnost i depopulacija: Suočavanje s posljedicama nove demografske stvarnosti". U izvješću se ističe kako pad nataliteta, produljenje životnog vijeka i starenje stanovništva mijenjaju društvene strukture, ekonomske modele i geopolitičke odnose.
Prema izvješću, čak dvije trećine svjetske populacije danas živi u zemljama gdje je stopa fertiliteta ispod razine potrebne za jednostavnu reprodukciju populacije. Očekuje se da će do 2100. godine populacije nekih od najvećih gospodarstava pasti između 20 i 50 posto te se napominje da će se do 2050. godine radno sposobno stanovništvo u razvijenim ekonomijama i Kini smanjiti na 59 s trenutnih 67 posto. Na globalnoj razini broj radno sposobnih osoba na jednog umirovljenika past će s trenutnih 6,5 na manje od 4. Posljedica je ovih promjena ta da, ako se produktivnost ne poveća za dva do četiri puta ili se radno vrijeme ne produži za jedan do pet sati tjedno, gospodarstva će bilježiti usporen rast BDP-a po stanovniku do 0,8 posto godišnje.
Pad nataliteta i starenje stanovništva stvaraju pritisak na postojeće ekonomske i socijalne sustave. Mirovinski sustavi, zdravstvena skrb i tržišta rada bit će pod golemim pritiskom, a mlade generacije preuzet će veći teret skrbi za starije. Također, tradicionalna međugeneracijska solidarnost slabi, a dugoročne gospodarske posljedice uključuju smanjenu inovativnost, sporiji rast i veću nejednakost među regijama, navodi se u istraživanju.
Drastičan pad stanovništva očekuje se u nekim europskim zemljama. Do 2050. godine udio radno sposobnog stanovništva u zapadnoeuropskim državama past će na 58 posto, u usporedbi s današnjih 67 posto. Države poput Hrvatske, Poljske i Mađarske suočavaju se s kombinacijom niske stope fertiliteta i emigracije mladih, obrazovanih ljudi prema zapadnoj Europi. Ovo ne samo da smanjuje radnu snagu već i iscrpljuje intelektualni kapital potreban za dugoročni razvoj.
Izvješće predlaže niz mjera koje bi Europa mogla poduzeti kako bi ublažila demografski udar, pa se prilike tako primjerice nalaze u povećanju radne participacije gdje posebnu pozornost treba posvetiti uključivanju žena, starijih radnika i imigranata u tržište rada te poticanju fertiliteta u smislu usvajanja inovativnih obiteljskih politika. Upravljanje migracijama moglo bi pomoći u smanjenju manjka radne snage u ključnim sektorima, a ulaganja u digitalne tehnologije, umjetnu inteligenciju i automatizaciju mogu kompenzirati predviđeno smanjenje radne snage, navodi MGI. Ono što je za Europu posebno važno je reformiranje mirovinskih sustava postupnim podizanjem dobi za umirovljenje, povećavanjem doprinosa mirovinskim fondovima i uvođenjem fleksibilnih modela rada za starije osobe, omogućujući im da duže ostanu ekonomski aktivni.