biznis poslovanje gospodarstvo ekonomija ured
PIXABAY
22.1.2025., 07:00
Allianzov barometar rizika

Kibernetički napadi, zaustavljanje poslovanja i prirodne katastrofe najviše zabrinjavaju poduzetnike

Velika, srednja i mala poduzeća prepoznaju kibernetičke napade, osobito povrede podataka, kao najveće razloge za zabrinutost u poslovanju u ovoj godini, pokazao je Allianzov barometar rizika za 2025. godinu. Na drugom mjestu ostala je zabrinutost zbog prekida poslovanja, a na treće su dospjele prirodne katastrofe. Kako se ističe u analizi tog istraživanja, geopolitička previranja, utjecaj promjene vlasti i regulatornih promjena te strah od trgovinskih ratova i dalje su važna stavka u poslovanju.

Kibernetički incidenti, kao što su povrede podataka ili napadi ucjenjivačkim softverom te IT poremećaji, kao što je incident s tvrtkom CrowdStrike, najveći su razlog za zabrinutost kompanija diljem svijeta u 2025. prema Allianzovu barometru rizika. Prekid poslovanja ponovno je glavni razlog za zabrinutost poduzeća svih veličina, te zauzima drugo mjesto. "Nakon još jedne teške godine zbog pojave prirodnih katastrofa u 2024., ta je opasnost i dalje na trećemu mjestu, a zbog utjecaja superizborne godine, sve većih geopolitičkih napetosti i mogućnosti trgovinskih ratova zakonodavne i regulatorne promjene među pet su najvećih rizika na četvrtome mjestu", navodi se u analizi. Prema Allianzovu barometru rizika, koji se temelji na uvidima više od 3700 stručnjaka za upravljanje rizicima iz više od 100 zemalja, u najvećem je porastu rizik od klimatskih promjena, koji je skokom sa sedmog na peto mjesto došao na najviše mjesto u 14 godina tog istraživanja.

Velike kompanije te srednja i mala poduzeća smatraju da su kibernetički incidenti na prvome mjestu rizika poslovanja. Međutim, postoje znatne razlike u ostatku poretka. Manja poduzeća zabrinutija su zbog lokalnijih i neposrednih rizika, kao što su usklađenost s propisima, makroekonomska kretanja i nedostatak vještina, no postoje i znakovi da neki od rizika koji su do sada zabrinjavali veća društva počinju zabrinjavati i manja poduzeća, pa se klimatske promjene i politički rizici i nasilje penju na ljestvici.

Podatci za Hrvatsku pokazuju kako su prirodne katastrofe poput oluja, poplava, potresa, požara i ekstremnih vremenskih nepogoda i dalje najveća prijetnja hrvatskim kompanijama, kao i prethodne godine, a kibernetički rizici zauzeli su drugo mjesto. Klimatske promjene ove godine nalaze se na trećem mjestu, što je znatan porast na ljestvici u usporedbi s prethodnom godinom, kada se taj rizik nalazio na sedmom mjestu. Na ljestvici rizika za hrvatske kompanije još su manjak kvalificirane radne snage, promjene u zakonodavstvu i regulativi, prekidi poslovanja, uključujući poremećaje u opskrbnom lancu, makroekonomski razvoji, rizici od požara i eksplozija te energetska kriza.

“Godina 2024. bila je izvanredna u smislu upravljanja rizicima, a rezultati našega godišnjeg Allianzova barometra rizika odražavaju nesigurnost s kojom se sada suočavaju brojne kompanije diljem svijeta. Ove se godine posebno ističe povezanost najvećih rizika. Rizici klimatskih promjena, tehnologija u nastajanju, regulatorni i geopolitički rizici sve su više povezani te tako stvaraju složenu mrežu uzroka i posljedica. Poduzeća trebaju usvojiti holistički pristup upravljanju rizicima i stalno težiti jačanju otpornosti te očekujemo da će se na Svjetskome gospodarskom forumu u Davosu najviše raspravljati o ublažavanju rizika i izgradnji otpornosti na takve opasnosti kako bismo odgovorili na te brze mijenjajuće rizike", ističe Vanessa Maxwell, glavna direktorica za osiguranje u Allianz Commercialu. 

OPRAVDAN STRAH OD TRGOVINSKIH RATOVA

Povećava se strah od trgovinskih ratova i protekcionizma, a analiza koju su proveli društvo Allianz i drugi pokazuje da su se u posljednjih deset godina ograničenja izvoza ključnih sirovina povećala pet puta. Carinske tarife i protekcionizam možda su prioritet nove američke vlade, no, s druge strane, postoji i rizik od “regulatornog divljeg zapada”, osobito zbog umjetne inteligencije i kriptovaluta. U međuvremenu, zahtjevi za izvješćivanje o održivosti bit će visoko na dnevnom redu u Europi u 2025. “Učinak novih tarifa bit će uglavnom isti kao i kod (pretjerane) regulacije: povećat će troškove za sve pogođene kompanije”, navodi Ludovic Subran, glavni direktor za ulaganja i glavni ekonomist Allianza. “Nije svaka regulacija svojstveno ‘loša’. Češće je provedba pravila ono što otežava život kompanijama. Naglasak bi trebao biti ne samo na broju pravila nego i na učinkovitoj administraciji koja u najvećoj mogućoj mjeri olakšava pridržavanje pravila. Hitno je potrebna temeljita digitalizacija te administracije. Međutim, i u 2025. vjerojatno ćemo još uvijek uzalud čekati odgovarajuću digitalnu strategiju. Umjesto toga, dolaze trgovinski ratovi. Perspektiva nije baš ružičasta”, dodaje.