Godišnja stopa inflacije porasla je na 4,5 posto u prosincu s 4 posto u studenome, pod utjecajem rasta cijena energenata te niza usluga, kao i cijena hrane i pića. Upozoravali smo na rizik obnavljanja inflatornih rizika s obzirom na energičan rast ukupnih primanja zaposlenih, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca u Fokusu tjedna, te dodaju da i početkom ove godine očekuju zadržavanje godišnje stope harmonizirane inflacije na oko 4,5 posto, pod utjecajem, kako kažu, "prijenosa energičnog rasta plaća u javnom sektoru u prošloj godini na rast domaćih cijena, uz dodatna snažna povećanja u ovoj godini, kao i obnavljanja uvezenih inflatornih pritisaka". No u ostatku godine predviđaju usporavanje stope inflacije na 2,5 do 3 posto. Na to usporavanje, kažu, utjecat će usporavanje inflacije cijena usluga nakon vrhunca turističke sezone, nastavak restriktivne monetarne politike u europodručju i slabljenje agregatne potražnje u većini eurozone. Inflaciju, navode dalje, ubrzavaju rast plaća, turizam i uvoz, te sugeriraju da umjesto toga kupovnu moć građana treba jačati nižim porezima. HUP u ovoj godini tako očekuje prosječnu stopu inflacije na razini od 3,5 posto, što će, kažu, i dalje biti više od prosječne stope u europodručju.

U Hrvatskoj je, ističu opet, inflacija viša zbog znatno snažnijeg rasta cijena usluga, naročito u turizmu, kao i osobne potrošnje, a to je, navode, rezultat očekivanog snažnog realnog rasta ukupnih primanja zaposlenih, odnosno oko 10 posto (realno 6,5 posto), ili trostruko brže nego u europodručju, potrošačkog kreditiranja te rasta inozemnih doznaka stanovništvu.

“Hrvatska ne samo što predvodi u rastu primanja zaposlenih i potrošačkom kreditiranju na razini EU-a nego je i udio troška rada u BDP-u prvi put nakon 2010. iznad prosjeka EU-a (49 prema 48 posto) te čak šest postotnih bodova iznad CEE regije, što implicira relativno veću distribuciju zarada kompanija zaposlenima", kažu u HUP-u pozivajući se na analizu HNB-a, prema kojoj je od 2019. do danas najviše porasla kupovna moć (naj)nižih plaća, čiji primatelji imaju relativno veću sklonost potpunoj potrošnji plaća. Nadalje, kažu da je u Hrvatskoj realni rast trgovine na malo od gotovo 7 posto dvostruko viši nego u CEE regiji te dva i pol puta snažniji nego u mediteranskim članicama EU-a.

“Dekompozicija deflatora BDP-a pokazuje dominantan doprinos troška rada u kretanju inflacije već četiri kvartala, a profiti poduzeća najmanje godinu dana djeluju u suprotnom smjeru. Snažniji dvoznamenkasti rast plaća potaknut predizbornim povišicama na razini lokalne države, dodatnim pritiscima na povećanje koeficijenata u određenim segmentima državne administracije, kao i bolja turistička sezona od očekivanja, glavni su domaći rizici za ubrzanje stope inflacije. Snažan rast plaća u javnom sektoru podiže rizik od spirale plaća i maloprodajnih cijena jer plaće rastu znatno brže od rasta produktivnosti u ekonomiji, stoga, iako se inflacija smiruje, to još ne znači da je potpuno obuzdana", ističu u HUP-u.