Na tržištu elektroničkih komunikacija u 2024. godini operatori su nastavili ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta (VHCN), što se očekuje i u 2025., čime bi broj priključaka na tim mrežama mogao premašiti one na bakrenoj, a cijene usluga ne bi trebale znatnije rasti.

Izazovi

Predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Tonko Obuljen kaže da su ulaganja povećala pokrivenost VHCN mrežama i broj korisnika te je do kraja trećeg ovogodišnjeg kvartala VHCN priključaka bilo više od 490 tisuća ili gotovo 60 tisuća više nego u istom razdoblju lani. U 2025. očekuje snažan rast broja VHCN priključaka, što bi moglo potaknuti HT na postupno gašenje bakrene mreže, kao i znatnije spajanje korisnika u ruralnim područjima na svjetlovodne mreže izgrađene uz potpore iz EU-ovih fondova.

"Korisnici bi trebali profitirati od natjecanja operatora te dobivati još kvalitetnije usluge po razumnoj cijeni. Operatore očekuje borba za svakog korisnika, ali i suradnja te zajedničko korištenje izgrađenim svjetlovodnim mrežama, kao i izazovi poput nedostatka radne snage za gradnju mreža i priključenja krajnjih korisnika, ne uvijek do kraja kvalitetni prostorni planovi, koji usporavaju pa i ne omogućuju kvalitetnu izgradnju mreža", smatra Obuljen.

Dodaje da Hrvatska u odnosu prema prosjeku EU-a dobro stoji što se tiče pokrivenosti VHCN mrežama u urbanim i suburbanim područjima, a po pokrivenosti 5G-om je iznad prosjeka EU-a. Za tim prosjekom zaostaje u pokrivanju ruralnih krajeva te generalno u iskorištenosti novoizgrađenih VHCN mreža, što Obuljen drži i razumljivim jer nije prošlo dovoljno vremena od izgradnje mreža.

Od 1. siječnja 2025. HT (Hrvatski telekom) neće više biti jedini telekom-operator s obvezom realiziranja priključka univerzalne usluge, jer je utvrđeno i da A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska imaju određeni stupanj izgrađenosti i dostupnosti vlastite mreže na nekim područjima na kojima će morati realizirati priključke i usluge ako korisnik to zatraži.

Veća brzina

Univerzalna usluga je usluga pristupa internetu i govorne komunikacije određene kvalitete koja mora biti dostupna svakom građaninu na bilo kojoj razumnoj lokaciji po pristupačnoj cijeni. Uključuje i posebne ponude s cijenama usluga prilagođenima potrebama socijalno ugroženih skupina građana te na područjima gdje je infrastruktura pristupa internetu još uvijek isključivo bakrena, a vod do njihova doma predugačak za veće brzine ili potrebnu kvalitetu. Ako takvi korisnici pokušaju sklopiti ugovor za neki komercijalni paket za pristup internetu, operatori možda neće imati tehničke mogućnosti za realizaciju priključka i odbit će korisnika koji se onda može obratiti operatoru proglašenom za operatora univerzalne usluge pristupa internetu, a to su sva tri najveća, i tražiti realizaciju univerzalne usluga.

Od 1. siječnja podiže se i minimalna brzina univerzalne usluge na 14 Mbit/s, a cijena univerzalne usluge pristupa internetu s minimalnom količinom podataka od 100 GB mjesečno i upload brzinom od najmanje 1 Mbit/s ne bi smjela prelaziti 29,21 euro.

Određene kategorije socijalno ugroženih građana imaju pravo na socijalni paket kod operatora univerzalnih usluga bez obzira na to gdje žive. Cijena tog paketa ne bi smjela prelaziti 6,77 eura za uslugu pristupa internetu.