Ohladi malo! Moramo reagirati na klimatske promjene
Iako bi 2025. trebala biti nešto hladnija od 2024., i dalje ćemo biti izloženi opasnim toplinskim valovima, sušama, šumskim požarima...
Ova će godina biti najtoplija u svijetu otkad se provode mjerenja, a očekuje se da će se iznimno visoke temperature zadržati bar još u prvih nekoliko mjeseci 2025., poručili su prije nekoliko dana znanstvenici Europske unije.
Podatci Europske službe za klimatske promjene Copernicus (C3S) objavljeni su dva tjedna nakon što su klimatski razgovori UN-a donijeli dogovor vrijedan 300 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena, paket koji su siromašnije zemlje prozvale nedostatnim za pokrivanje rastućih troškova zbog katastrofa povezanih s klimom.
C3S kaže kako su podatci od siječnja do studenoga potvrdili da je 2024. sigurno najtoplija zabilježena godina i prva u kojoj su prosječne globalne temperature 1,5 celzija (2,7 fahrenheita) više od onih u predindustrijskom razdoblju, 1850. - 1900. Prethodna najtoplija zabilježena godina bila je - 2023.
Ekstremni vremenski uvjeti zahvatili su svijet 2024. godine, s ozbiljnom sušom koja je pogodila Italiju i Južnu Ameriku, smrtonosnim poplavama u Nepalu, Sudanu i Europi, toplinskim valovima u Meksiku, Maliju i Saudijskoj Arabiji, koji su usmrtili tisuće ljudi, te s katastrofalnim ciklonima u SAD-u i na Filipinima. Znanstvene studije potvrdile su otiske klimatskih promjena koje je prouzročio čovjek na svim tim katastrofama.
Prošli mjesec rangiran je kao drugi najtopliji studeni u povijesti, nakon studenoga 2023.
“Još uvijek smo u gotovo rekordno visokom području za globalne temperature, a tako će vjerojatno ostati bar sljedećih nekoliko mjeseci”, rekao je za Reuters istraživač klime Copernicus Julien Nicolas.
Emisije ugljikova dioksida zbog izgaranja fosilnih goriva glavni su uzrok klimatskih promjena. Smanjenje te emisije - kao što su mnoge vlade obećale konačno učiniti - zaustavilo bi pogoršanje globalnog zagrijavanja. Ipak, unatoč tim zelenim obećanjima, globalne emisije CO2 ove će godine dosegnuti rekordnu razinu.
Znanstvenici također prate može li se klimatski fenomen La Niña, koji uključuje hlađenje površinskih temperatura oceana, formirati 2025. godine. To bi moglo nakratko ohladiti globalne temperature, iako ne bi zaustavilo dugoročni temeljni trend zagrijavanja izazvan emisijama. Svijet je trenutno u neutralnim uvjetima, nakon što je El Niño (topliji pandan La Niñe) ove godine završio.
“Iako bi 2025. mogla biti nešto hladnija od 2024., ako dođe do La Niñe, to ne znači da će temperature biti ‘sigurne’ ili ‘normalne’. I dalje ćemo biti izloženi visokim temperaturama, što će rezultirati opasnim toplinskim valovima, sušama, šumskim požarima i tropskim ciklonima”, zaključuje Friederike Otto, viša predavačica na Imperial College London.
