U Osijeku su u razmaku od samo dva tjedna održane dvije međunarodne konferencije koje su u prvom planu imale znanost i pogled na njezinu primjenu u gospodarstvu. Krajem studenoga održan je Green Matrix Summit, a početkom prosinca Horizons of Inovation Forum.

Green Matrix Summit organiziran je kako bi se stručna i zainteresirana javnost educirala o ključnim europskim inicijativama kao što su Zeleni plan 2030 i Digitalna strategija 2030, koje imaju velik utjecaj na ekonomije država, tvorce politika, gospodarstvenike i svakodnevni život građana.

Nova ekonomija

Ubrzani klimatski, društveni i socioekonomski izazovi zahtijevaju ključnu promjenu u načinu razmišljanja, uz nova tehnološka rješenja i novu ekonomiju s većim fokusom na ekološkom otisku i promjeni načina života. Potreba za brzim djelovanjem i radikalnim zaokretom dodatni su izazov za postizanje otpornosti za budućnost. Novi trendovi traže nove vođe i kreatore promjena, koji će integrirati ekološke, društvene i upravljačke kriterije u novu pravednu i održivu praksu diljem svijeta.

Jedno od područja je tzv. računalni vid. Interdisciplinarno je to područje koje se bavi načinima kako računala mogu naučiti prepoznavati dvodimenzionalne i/ili trodimenzionalne predmete s digitalnih slika ili videozapisa. Primjenom računalnog vida nastoji se postići da računala razumiju i automatiziraju zadatke koje su dosad mogli obavljati isključivo ljudi s pomoću svojeg vizualnog sustava.

Druga tema koju ovom prilikom izdvajamo jest ona o kibernetičkoj sigurnosti. Kibernetička sigurnost postala je izrazito važan preduvjet svakog oblika poslovanja, s obzirom na to da procjene pokazuju da će globalni troškovi kibernetičkog kriminala dosegnuti nevjerojatnih 10,5 milijardi dolara godišnje, i to već sljedeće godine. Potvrđuje to sveobuhvatno istraživanje Europske agencije za kibernetičku sigurnost (ENISA), prema kojemu je do sada više od 60 posto kompanija bilo pogođeno kibernetičkim napadima.

GREEN MATRIX SUMMIT 2024

BRUNO JOBST

Upravo zbog povećanog rizika od kibernetičkih napada Europska unija uvela je NIS2 direktivu (Network and Information Security Directive 2, nap. a.), koja čini vrijednu nadgradnju i proširenje prethodne NIS direktive, iz 2016. godine. NIS2 na snagu je stupio u prvom mjesecu prošle godine, a radi se o direktivi čiji je cilj dodatno podizanje razine kibernetičke sigurnosti u cijeloj Uniji, a uključuje postavljanje strožih zahtjeva za zaštitu kritičnih digitalnih infrastruktura i poslovanja uopće. Osim što obuhvaća širi spektar sektora, NIS2 nameće i veće obveze organizacijama u smislu prijavljivanja incidenata, upravljanja rizicima te suradnje s nacionalnim i europskim tijelima za kibernetičku sigurnost. Dodatno, tom se direktivom želi ojačati otpornost na online i offline prijetnje kibernetičkoj sigurnosti, kao i zaštititi sve organizacije obuhvaćene regulativom. Na konferenciji je predstavljen projekt klimatski neutralne proizvodnja cementa u tvornici cementa NEXE u Našicama. To je jedna od strateških projekata s liste Europske komisije!

Ohrabrenje za znanost

Druga konferencija zazivala je - inovativnost. I umrežavanje.

Istraživačka zajednica sve se više suočava s potrebom za međunarodnom vidljivošću i snažnijim kapacitetima kako bi ostala relevantna i konkurentna na globalnoj razini. Sudjelovanje u programima poput Horizon Europe pruža istraživačima potrebne resurse i prilike za suradnju s vodećim institucijama u Europi, pa su tako sudionici tom prigodom dobili priliku otkriti priče iza uspješnih projekata koje financira Horizon Europe.

Radionice u sklopu projekta Danube DNA pokazale su primjere digitalne transformacije za mala i srednja poduzeća u prehrambenoj i poljoprivrednoj industriji, objašnjena je njezina ključna uloga u poboljšanju operativne učinkovitosti i korisničkog iskustva te jačanju konkurentnosti u različitim sektorima, posebice s pomoću automatizacije i senzora u suvremenoj poljoprivredi i industriji.

Predavači iz Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce) održali su radionicu “Snaga superračunala za MSP-ove u agrikulturi i bioinformatici”, predstavljena je i platforma Galaxy, primjenjiva u istraživanju biologije, evolucije, ekologije i medicine, s posebnim naglaskom na bioinformatici.

Vlastita je iskustva s dvadesetak međunarodnih projekata, kojima je financirao svoja istraživanja, sudionicima foruma u plenarnom izlaganju predstavio izv. prof. dr. sc. Boris Antić s novosadskog Fakulteta tehničkih nauka. Ističe kako je danas puno veći naglasak na privatizaciji znanja i usmjeravanju na otkrića u privatnom sektoru.

- Znanstvenici su puno više ohrabreni krenuti putem patentiranja inovacija, osnivanja malih i srednjih poduzeća, pokušaja izlaska na tržište s tim inovacijama. Moramo postati stručnjaci u prikupljanju sredstava i naći mogućnosti da se sami sa svojom grupom istraživača nekako isfinanciramo - rekao je Antić i u kontekstu dobre suradnje istaknuo vrlo uspješne prekogranične projekte kao jedne od korisnih izvora financiranja.

Oba osječka događaja imala su za cilj promovirati inovativne ideje i rješenja potrebna za promjenu razmišljanja prema održivom načinu života i razvoju zelenog gospodarstva.