Sedamtisućiti obrtnik će se, očekuje se, registrirati u Osječko-baranjskoj županiji do kraja ove ili početkom sljedeće godine. Pokazatelj je to pozitivnog trenda razvoja obrtništva, a podatak je objavljen na proslavi 30. obljetnice Obrtničke komore Osječko-baranjske županije. Na svečanosti su uručene diplome i povelje zaslužnim obrtnicima te zahvalnice institucijama.

Stjepan Birović, predsjednik Obrtničke komore OBŽ-a, kaže kako je, prema podatcima od 31. listopada, bilo 6835 obrta, što Osječko-baranjsku županiju svrstava na šesto mjesto među komorama u Hrvatskoj. Šest udruženja obrtnika djeluje na području županije, u Osijeku je 3409 obrta, u Đakovu 1323, u Našicama 674, u Baranji 623, u Valpovu 509 i u Donjem Miholjcu 297.

Posljednjih sedam godina bilježi se konstantan rast broj obrtnika. Primjerice, 2005. godine bilo ih je 5118, potom je taj broj padao, između 2006. i 2016. godine, kada ih je bilo tek 3749. Rastu su pridonijele i potpore za zapošljavanje te činjenica da je registriranje obrta moguće bez naknade.

No svijet se mijenja, te obrtnički sektor, da bi napredovao, mora odgovoriti na nove zahtjeve tržišta, prilagoditi se novim tehnologijama i održavati se inovacijama i konkurentnosti. Stoga se mora nastaviti ulagati u obrazovanje, modernizaciju i konkurentnost. U tome obrtnici očekuju potporu jedinica lokalne i reginalne samouprava, resornih ministarstava i Vlade RH kako bi im se olakšalo poslovanje i daljnji razvoj.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil spominje 1770. kao referentnu godinu, od koje su se obrtnici diljem Lijepe Naše organizirano okupljali. Da nema naših zanata, teško da bi se, kaže Kratohvil, svijet mogao zamisliti u ovom današnjem obliku, s inovacijama i tehnologijama.

“U Osječko-baranjskoj županiji obrtni je registar bogatiji za 695 obrtnika u proteklih godinu dana, a u Hrvatskoj su 123.534 obrta. Te brojke govore o snažnom rastu, a sinergija obrtništva i državne vlasti u sljedećem periodu jako je važna. Mislim tu svakako na Zakon o obrtu, u koji obrtnici žele unijeti puno stvari kako bi se poboljšao njihov položaj. Mislim tu na zaštitu male obiteljske trgovine, olakšavanje obrtnicima umirovljenicima da zadrže svoje obrte kako ne bi morali otvarati tvrtke, u kojima mogu i u mirovini raditi četiri sata. Kroz radnu skupinu kreće se u izradu novog zakona, koji će, vjerujem, biti na korist obrtništva, koje je stup gospodarstva i samostalnog stvaranja vlastite egzistencije", kaže Kratohvil.

Robert Blažinović, ravnatelj Uprave za poduzetništvo i obrt Ministarstva gospodarstva, objašanjava da su i u ostalim članicama EU-a problemi slični, struktura gospodarstva je slična, malo i srednje poduzetništvo zapošljava od jedne do dvije trećine ukupno zaposlenih, a problemi koji se ističu uglavnom su previsoka normiranost, nedostatak financiranja i radne snage.

“Hrvatske obrtnike karakterizira žilavost i otpornost i to se smatra konkurentnom prednošću i njihovom snagom. Mogu najaviti da će Ministarstvo gospodarstva kreirati mjere koje su obrtnicima od interesa. Spomenuo bih tu da će do kraja mjeseca na račune onih koji su se prijavili doći potpore za koje je Ministarstvo objavljivalo natječaje, vezane uz zadružno poduzetništvo, nacionalne manjine i tradicijske obrte, te stipendije učenicima. Što se tiče novog Zakon o obrtu, plan je da bude poslan u proceduru u drugom tromjesečju 2025. Obrtnici su slali inpute s terena o onome što ih muči trenutno u zakonodavnom okviru. Odradit ćemo uskoro i operativne sastanke i pokušati zakonski prijedlog prilagoditi što je više moguće potrebama obrtnika”, najavljuje Blažinović.