Ilustracija, slobodnjak, pjesaci, promet, stari ljudi, starica, kupovinaOsijek, prosinac 2024.Mario Mihaljević

Ilustracija

Mario Mihaljević
13.12.2024., 15:49
HNB POVEĆAO PROJEKCIJE RASTA

Guverner optimističan: Iako rastu cijene, rastu i plaće

U najnovijoj projekciji Hrvatska narodna banka očekuje još više stope rasta BDP-a u Hrvatskoj, u ovoj i u iduće dvije godine. Naviše smo revidirali stopu rasta za 2024., na 3,7 posto, a u 2025. očekujemo rast od 3,3 posto, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na božićnom brifingu u HNB-u. Što se tiče eurozone, stopa rasta blago je pak revidirana naniže. Razlike u stopama rasta u eurozoni i Hrvatskoj tako se još više povećavaju, odnosno hrvatsko gospodarstvo raste brže, što će dovesti i do brže realne konvergencije, odnosno približavanja našeg gospodarstva europskom u idućih nekoliko godina, objasnio je guverner. Hrvatsko gospodarstvo raste zbog snažnog rasta potrošnje zbog rasta plaća i zaposlenosti te investicija povezanih s priljevom sredstava iz EU fondova. Iste komponente pogurat će, kaže, rast i u idućim godinama. Za prosječnu inflaciju guverner očekuje da će se nastaviti smanjivati, no što se tiče usporedbe s eurozonom, situacija je tu obrnuta nego s BDP-om: projekcija inflacije u Hrvatskoj revidirana je blago naviše, a u eurozoni blago naniže.

“Prosječna inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za 2024. očekujemo da će biti 4 posto, a za iduću godinu 3,5 posto, s time da je, ako pogledamo domaću inflaciju, tzv. indeks potrošačkih cijena niži, odnosno iznosi 2,8 posto", kaže guverner. Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja inflacije je povećana, a guverner kaže da taj diferencijal prije svega proizlazi iz cijena usluga povezanih s turizmom, smještaja, restorana. No inflacija je ubrzala u posljednja tri mjeseca zbog poskupljenja struje, plina i toplinske energije, kao i jačanja inflatornih pritisaka kod cijena hrane. Stoga se i u segmentu hrane vidi "razdvajanje" u odnosu prema eurozoni. Rasle su cijene povrća, voća i drugih prehrambenih artikala, što se dovodi u vezu i s klimatskim promjenama, a Vujčić je kao jedan od najvećih rizika za rast inflacije veći od očekivanog u 2025. naveo mogući trgovinski rat, odnosno najave uvođenja carina, što naravno može izazvati rast cijena.

“Prema našim projekcijama, građani bi u 2025. trebali živjeti bolje, jer očekujemo daljnji rast realnih plaća, iako nešto niži no dosad. Očekujemo dakle bolji standard", ocijenio je Vujčić. Rekao je da se nejednakost nešto i smanjila, jer su znatno rasle minimalne plaće. Što se tiče eventualnog trgovinskog rata nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast u SAD-u, guverner je rekao da "nitko u ovom trenutku ne zna što će nova američka administracija učiniti, ali nikako ne bi bilo dobro da do trgovinskog rata dođe jer to nepovoljno utječe na rast BDP-a, a može biti i inflatorno".

SKUPA HRANA

Na pitanje o izjavi ministra gospodarstva, koji je građanima poručio neka peku kruh i tako doskoče inflaciji, te ima li on neki bolji savjet, Vujčić je odgovorio da je “inflacija s nama od sredine 2021. i otad je kumulativna stopa inflacije, odnosno kumulativni porast cijena hrane, bila 35 posto, što je znatno, te je sasvim sigurno utjecalo na standard stanovništva”.