Imamo potencijala ne samo da prehranimo sebe nego još "dvije Hrvatske", i mi to moramo iskoristiti. Poručio je to potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro na prošlotjednoj konferenciji za novinare, kada je predstavio ambiciozne programe za poticanje razvoja proizvodnje mesa i mlijeka u Hrvatskoj.

Potkrepljujući niz stavki velikim milijunskim iznosima, Dabro je poručio kako moramo biti samodostatni u proizvodnji mlijeka, mesa te voća i povrća. Kada se govori o mesu, riječ je o programima razvoja i obnove govedarske, ovčarske, kozarske i svinjogojske proizvodnje, a povećanje proizvodnje planira se postići ulaganjima u stvaranje novih proizvodnih kapaciteta, očuvanjem i unapređenjem postojeće proizvodnje, poboljšanem uvjeta smještaja životinja, ulaganjem u klaonice itd.

Preniske cijene

Tijekom više programskih razdoblja, ovisno o sektoru, najavljena su ulaganja mjerena u desetcima i stotinama milijuna eura, godine provedbe... Jer, sada će se mjeriti rezultati provedbe na godišnjoj razini. Izostanu li, potpore će njihovi korisnici morati vratiti. "To znači da se više neće moći događati da netko dobije potpore i onda smatra kako je to gotova priča do nekih novih potpora", rekao je Dabro. Znači, svi će morati prikazati što se u toj godini radilo, čime je ona rezultirala. U suprotnom, tko ne ispuni uvjete i ne ostvari rast proizvodnje – vraća potpore. Program bi se na Vladi trebao naći početkom 2025.

Davor KIBEL

Ministrove poruke o važnosti samodostatnosti tovljači junadi dočekuju s porukom da je ona u mesnom govedarstvu 60 posto. Tijekom 1960-ih Hrvatska je, podsjećaju, imala 1,7 milijuna krupnih grla, a danas 300.000, gotovo šest puta manje. U udruzi Baby Beef pozdravljaju sve najave, programe koji imaju za cilj povećanje proizvodnje, no postavljaju pitanje implementacije svih koraka, mjera. "Ono gdje uvijek zapne, upravo je provedba. U svakom slučaju, pozdravljamo ministrovu odluku da se postigne samodostatnost u stočarskoj proizvodnji. Ako to riješimo, riješit ćemo se svih otvorenih pitanja u poljoprivredi. S više strana postavljamo pitanje proizvodnje hrane, njezine samodostatnosti, ali i cijena. Znanstvena zajednica dala je jednu platformu kako krenuti, u daljini se valja i neki konsenzus o tome. Imamo prirodne resurse, ali ih ne koristimo dovoljno, pa nedovoljno i proizvodimo, i to je ta problematika", kaže predsjednik Baby Beefa, tovljač Toni Raič iz Gudovca.

Ističe da sve počiva na konkurentnom proizvodu. I u mesnoj i u mljekarskoj proizvodnji. "Možemo mi imati dijamantne staje i izmuzišta, no proizvodimo li u konačnici nekonkurentan proizvod – ništa od svega. Što se tiče najava o vraćanju potpora ako se ne ostvari rast proizvodnje – do rasta neće doći dok god cijene litre mlijeka i kilograma mesa ne budu konkurentne. Njihovi proizvođači moraju osjetiti da su zaradili na svom prozvodu", kaže Raič, aludirajući na preniske otkupne cijene tih sirovina. Jer otkupna cijena za litru mlijeka u nas je od 46 do 49 centi, a u ostatku Europe mnogo više.

PIXABAY

“Litra mlijeka treba biti 75 centi jer bilo koje potpore na samo 50-ak centi novac je bačen u vjetar. Isto je i s mesom, jajima. Mađarska je, primjerice, sve podredila uvjetnom grlu i diže proizvodnju. Sa stokom i zemlja postaje vrijedna, trebaju joj veterinari i još mnogo toga", ističe Raič.

“Poticaj je spoticaj"

Uz mesno govedarstvo, veliki pad osjeti se i u mliječnom govedarstvu - godine 2001. imali smo 51.000 proizvođača mlijeka, a danas oko 2700, tek nešto više od pet posto ih je preostalo. Istina, pad proizvedenih litara napokon se zaustavio. Sadašnja godišnja proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je nešto manje od 400 milijuna litara. Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina Branko Kolak, proizvođač mlijeka iz Đakova, kaže da je otkupna cijena mlijeka u nas od 46 do 49, a u Njemačkoj od 55 do 57 centi. Istina, od 1. siječnja najavljeno je povećanje otkupne cijene u nas, no za samo jedan cent. "I sada smo među najmanje plaćenim zemljama u Europi. Druge zemlje EU-a već desetak godina imaju sedam, osam posto veću otkupnu cijenu mlijeka od nas. To je ostatak dohotka koji bi trebao ostati za razvoj, a mi ga nemamo, i zato gubimo proizvodnju", kaže Kolak.

Mljekari načelno pozdravljaju najave o poticanju razvoja proizvodnje u mesnom i mliječnom sektoru.

“Načelno ih pozdravljamo u dijelu da se sektorski objavljuju natječaji jer jedno vrijeme pokazalo se da ukupna proizvodnja nema iste prioritete, svaki sektor je specifičan i teško ga je sa svim njegovim posebnostima ugraditi u jedan sveobuhvatan natječaj. U sektorskim natječajima specifičnosti će doći do izražaja. No još nisam vidio pravilnike po kojima će se vrednovati proizvodnja, na čemu će biti naglasak", kaže Kolak.

Na najave o vraćanju potpora u slučaju izostanka rasta proizvodnje, proizvođač u mesnom ovčarstvu Željko Fabric iz Drenja kaže: "Te Dabrine najave su kao kad bi bilo: 'Sad ste ministar, imate dobru plaću, a ne budemo li zadovoljni vama, sve ćete plaće vratiti za četiri godine mandata, na kraju svog manata'."

“ Taj je poticaj - spoticaj. Malo tko će na te potpore pristati ako se zna da je poljoprivreda tvornica na otvorenome, pa je teško garantirati da ćeš moći osigurati rast proizvodnje", smatra Fabric.