U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i njezinu Udruženju obnovljivih izvora energije procjenjuju da je trenutno na čekanju 40 projekata obnovljivih izvora energije (OIE), istaknuto je na panelu održanom u sklopu konferencije Bolja energija 24 sata, o financiranju i integraciji obnovljivih izvora energije.

Na panelu se pokušalo dati odgovore zašto projekti obnovljive energije stoje, koji dio sustava ne funkcionira te koji su izazovi i rješenja kod integracije tih projekata u postojeće elektroenergetske mreže, priopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore.

Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac navela je da i kada imamo zakone, dio provedbenih akata nedostaje. Dodatna stvar je, kazala je, da regulativa nije usklađena između različitih ministarstava i institucija, pa dok jedni odobravaju, drugi postavljaju dodatne zahtjeve koji usporavaju cjelokupan proces.

“Kada govorimo o izazovima financiranja projekata, često se misli na nedostatak izvora financiranja ili nepovoljne uvjete za ulaganje. No kod obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj investitori se suočavaju sa specifičnim problemom – neizvjesnošću oko osnovnih troškova, poput cijene priključenja na mrežu koja nije donesena još od 2022. godine. Specifičan i dodatni problem koji investitorima otežava planiranje, osiguranje financiranja i realizaciju projekata jest neizvjesnost koja usporava razvoj cijelog sektora. Sve to skupa dovodi do toga da sustav stoji na mjestu", upozorila je Marija Šćulac, koja već drugu godinu zaredom izdaje Position paper, kojim upozorava kako neuređeni i nesigurni okvir narušava razvoj sektora obnovljivih izvora energije.

Tema panela bilo je i stanje elektroenergetske mreže u Hrvatskoj, što se ne tiče samo obnovljivih izvora energije nego je to i pitanje sigurnosti opskrbe, gospodarskog razvoja i održivosti cijelog energetskog sektora, navode iz Hrvatske gospodarske komore. Marija Šćulac je tako navela da najveći izazov ostaje mreža, odnosno njezin kapacitet, starost i financiranje modernizacije. Trenutno je priključeno oko 4000 MW obnovljivih izvora energije, a ugovoreni kapaciteti premašuju 3000 MW, čime je mreža već sada preopterećena.

Više od 50 posto prijenosne infrastrukture premašilo je svoj vijek trajanja, a Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) predviđa integraciju dodatnih 4800 MW do 2033. godine. To zahtijeva hitna ulaganja, no prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu minimalno potrebnih 2,3 milijarde eura do 2030. godine daleko je od osiguranog. Iako Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) i Hrvatska elektroprivreda (HEP) Operator distribucijskog sustava (ODS) povećavaju svoja ulaganja, ona su još uvijek nedostatna u odnosu prema stvarnim potrebama, navode iz HGK-a. S. Cvitanić n