Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je rekao da Hrvatska u posljednjih nekoliko godina ostvaruje jako dobre gospodarske rezultate, a što je "rezultat rada poduzetnika i radnika".

Rast BDP-a

“U vremenima krize gospodarstvu i građanima Vlada je osigurala gotovo osam milijardi eura, a uz to su istovremeno provedene brojne reforme. Vlada je tijekom COVID krize osigurala plaću svakom drugom radniku. Trenutno je u Hrvatskoj zaposleno 1,72 milijuna ljudi. Vlada je u proteklih osam godina provela više od 400 mjera rasterećenja hrvatskog gospodarstva. Uz ostalo moderniziran je zakonski okvir za rasterećenje tržišta rada, a obrazovni sustav razvija se na način da je prilagođen potrebama gospodarstva. Rast BDP-a ove će godine iznositi 3,6 posto, što je puno više nego u nekim drugim gospodarstvima EU-a. Inflacija bi ove godine trebala iznositi između 2,9 i tri posto, a javni će se dug smanjiti na 57,4 posto BDP-a", rekao je Plenković na Danu poduzetnika, koji tradicionalno jednom godišnje organizira Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

“Apsolutni BDP 2016. godine iznosio je 47 milijardi eura, a ove će biti 86,4 milijarde. Krajem sljedeće godine vrijednost BDP-a u apsolutnom izrazu trebala bi, prema projekcijama Vlade, iznositi 92,4 milijarde eura, što je gotovo stopostotni rast BDP-a u devet godina. BDP per capita 2016. bio je 11.100 eura, a ove će godine biti 22.400 eura", rekao je Plenković. Kritizirao je one poslovne subjekte koji nepotrebno dižu cijene. "Time čine štetu i društvu i hrvatskom gospodarstvu", rekao je Plenković. Govoreći o dinamiziranju tržišta kapitala, Plenković je naglasio da je građanima omogućeno ulaganje u državne vrijednosnice. "Do sada je na taj način mobilizirano šest milijardi eura štednje hrvatskih građana, što je signal povjerenja građana prema državi. Građani su, inače, posredovanje tih ulaganja do sada dobili više od 200 milijuna eura na ime kamata. Prosječna netoplaća u posljednjih sedam, osam godina podignuta je za 77 posto. Stopa nezaposlenosti na povijesno je najnižim razinama. U posljednjih osam godina u Hrvatskoj bilo 22 milijardi eura ulaganja", rekao je Plenković.

Ministar financija Marko Primorac rekao je da su trendovi u gospodarstvu pozitivni, te pritom naglasio da će tržište rada i dalje biti stabilno, odnosno da se i dalje očekuje povećanje zaposlenosti. "U sljedećoj godini očekuje se gospodarski rast od 3,2 posto, udjel javnog duga u BDP-u na 60 posto, te proračunski manjak opće države od oko dva posto. Kroz niz poreznih izmjena građani i poduzetnici rasterećeni su na razini od oko dvije milijarde eura na godišnjoj razini", rekao je Primorac.

Potrebni radnici

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić predstavio je takozvanu Bijelu knjigu u kojoj poslodavci Vladi preporučuju poteze koji bi dodatno popravili "krvnu sliku hrvatskog gospodarstva". "Medeni mjesec u kojem je trenutno Hrvatska neće trajati zauvijek. Ovdje mislim reći da su prije svega dovršene sve europske integracije u koje je Hrvatska trebala u cilju jačanja svojih institucija, odnosno jačanja kapaciteta za rast svoje ekonomije. Postignut je i A kreditni rejting, što je rekordna razina za Hrvatsku. Još je jako važno istaknuti da već četiri godine u kontinuitetu rastemo tri do četiri puta brže u odnosu prema prosjeku EU-a. S podjednakim uporištem u EU fondovima za koje znamo da su rekordni", rekao je Stojić. Dodao je da poslodavci žele istaknuti činjenicu da druga polovina uspjeha "dolazi od rasta produktivnosti".

“Prvi put kada gledamo neki vremenski horizont unatrag od četiri odnosno pet godina Hrvatska u pitanju produktivnosti raste brže u odnosu prema prosjeku istočne Europe. To su zemlje koje su nas redovito stizale svih ovih godina. Vrlo je važno postignuće da je realni dohodak skočio na 80 posto prosjeka EU-a. Kada pogledamo u odnosu prema kraju 2019. Hrvatska je uvjerljivo na broj jedan poziciji prema nominalnom i prema realnom rastu ukupnih primanja svih zaposlenih. Čak 15 članica EU-a je u tom razdoblju zabilježio realni pad primanja zaposlenih. Tako da je ovo postignuće to veće", rekao je Stojić.

Uz ostalo, u Bijeloj knjizi se navodi da su Hrvatskoj potrebni kvalitetni zaposlenici, ali i da sustav obrazovanja nije dovoljno učinkovit. "Hrvatskoj je potrebno i ciljano privlačenje investicija u djelatnosti koje stvaraju višu dodanu vrijednost. Zakon o poticanju ulaganja trebao bi biti konkurentniji u odnosu prema praksi zemalja u okruženju", rekao je Stojić.