Iako je korištenje obnovljivih izvora energije u porastu, fosilna goriva i dalje dominiraju globalnom potrošnjom. Europa se posljednjih godina suočava s rastućim izazovima ovisnosti o uvoznim energentima, što dodatno naglašava potrebu za lokalnim rješenjima. Hrvatska je pokrenula različite programe financiranja i subvencija za energetsku obnovu zgrada, uključujući sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tom smislu Hrvatska se koristi EU fondovima kako bi potaknula obnovu stambenih i javnih zgrada. No potrebna je veća edukacija i svijest među građanima, investitorima i političarima o znatnim prednostima energetske obnove, uključujući pozitivne učinke na zdravlje, udobnost stanovanja te ekološke aspekte.

Nacionalne strategije

Ovo su sažeci rasprave koja se vodila u okviru Foruma o energetskoj sigurnosti, koji je u utorak u Osijeku organizirao Glas Slavonije, a pokrovitelj i suorganizator Grad Osijek, sponzori Janaf i Zavod za stanovanje te domaćin IT poslovni centar Osijek. Na Forumu, na kojemu su glavne postavke bile teme "Tržište energenata - održivi scenarij", kao i "Ključne politike i perspektive za stabilno tržište i poticaji za zelenu tranziciju", sudjelovali su Krešimir Novoselić, direktor Zavoda za stanovanje Osijek, Andrija Lozančić iz osječke tvrke Solaris pons kao i Pavo Đanić, vlasnik agencije za posredovanju u prometu nekretninama Fidus. Također, dopisno se u rad ovog foruma uključila i prof. dr. sc. Dubravka Pekanov, voditeljica Centra poslovne izvrsnosti pri Katedri za financije i računovodstvo Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

BRUNO JOBST

Forum je otvoren pitanjem Krešimiru Novoseliću može li usporediti situaciju u stanovanju u višestambenim objektima u Osijeku u odnosu prema Hrvatskoj, a nju u odnosu prema Europskoj uniji.

- Hrvatska je implementirala zakonodavne okvire usklađene s EU propisima, uključujući Direktivu o energetskoj učinkovitosti i Direktivu o energetskoj performansi zgrada. Postoje nacionalne strategije koje se fokusiraju na povećanje energetske učinkovitosti. Također, pokrenuli smo različite programe financiranja i subvencija za energetsku obnovu zgrada, uključujući sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tom smislu Hrvatska se koristi EU fondovima kako bi potaknula obnovu stambenih i javnih zgrada, jer mnoge imaju lošu energetsku efikasnost, a što je također slučaj u nekim drugim državama članicama EU-a. Unija naglašava ciljeve za smanjenje emisija CO2, što uključuje planiranu obnovu zgrada s ciljem postizanja nulte emisije do 2050. godine, i o tom pitanju Hrvatska ima iste ciljeve, zakonodavne okvire, te finacniranje i poticanje koje vodi k poboljšanju energetske učinkovitosti - rekao je Krešimir Novoselić.

Pavu Đanića, kao osobu koja je svakodnevno u kontaktu s klijentima pitali smo osjeti li se kod kupaca interes bilo u novogradnji odnosno starogradnji za tehnologijama koje uključuju obnovljive izvore energije.

- Nažalost, još uvijek je na prvom mjestu želja klijenata "lokacija, lokacija, lokacija". No mora se priznati kako određeni dio investitora unatrag nekoliko godina ugrađuje dizalice topline koje imaju manju potrošnju električne energije u odnosnu prema onom što uzmu. No kupci, a pri tome ni mlađa populacija, nisu iznimka, i dalje su skeptični prema njima i preferiraju plin i grijanje na gradsku toplanu. I to bez obzira na to što je ugrađena dizalica topline uključena u cijenu i što će daljnji benefiti u smislu buduće uštede biti mnogo veći - otkriva Pavo Đanić. Obojicu potom pitamo zašto se još uvijek na potrebu ulaganja gleda prvo kao na financijski trošak, a tek potom se razmišlja o dobrobitima koje će se njihovom primjenom ostvariti kroz godine.

- Samo na jednu ili dvije urbane vile, kakve su u Osijeku građene, postavljeni su solari, i držim da bi trebalo definirati da se oni moraju postaviti, pa makar i samo za grijanje vode - kaže Pavo Đanić.

Financijski učinak

- Mislim da i dalje treba inzistirati na tome da se građanima pokaže financijski učinak energetske obnove, jer to je ono što je njima bitno. Uz to educirati ih ako time stvaraju bolju situaciju za buduće generacije - naglašava Krešimir Novoselić.

Andrija Lozančić dolazi iz tvrtke koja se bavi projektiranjem, financiranjem, gradnjom i održavanjem tehnologija obnovljivih izvora energije. Bave se time od 2011. godine kada su investirali u prvu solarnu elektranu na zemlji u Republici Hrvatskoj.

- Mi doista imamo sve više upita investitora mlađe životne dobi, koji zidaju objekte za vlastito stanovanje za postavljanjem solarnih panela na krovove. Kada su u pitanju pravne osobe, oni ostvarenu uštedu u pravilu reinvestiraju za poboljšanje proizvodnih uvjeta i procesa. Mi vidimo pojačanu potražnju, to više što je i cijena solara posljednjih godina znatno dostupnija - rekao je Andrija Lozančić.

Ustupljeno