Ulaganje u fizičko investicijsko zlato većini je građana poznato kao dugoročno ulaganje koje nudi mogućnost ostvarenja dobre zarade, uz visoku razinu sigurnosti u nesigurnim vremenima. No, u zadnje vrijeme sve popularnije postaje slično, ali ipak nešto drugačije ulaganje – ono u investicijsko srebro.

Srebro je znatno jeftinije jer mu je omjer vrijednosti u odnosu na zlato jedan naprema 60, što znači da je srebro čak 60 puta povoljnije od zlata za investiranje, a raste mu cijena kao i zlatu.

- Burzovna cijena srebra u posljednjih je pet godina porasla za više od 90 posto, što je porast veći čak i od onog kod zlata. To je mnogim ulagačima u srebro donijelo pozamašnu zaradu, čak i kad se uračuna porez kojeg srebro, nažalost, još uvijek nije u potpunosti oslobođeno kao zlato. Ne čudi stoga da ove godine bilježimo dvostruko veću potražnju za srebrom nego prethodne godine - kaže vlasnik i direktor Centra Zlata Saša Ivanović.

Srebrnjaci i poluge

Investicijsko srebro dolazi u fizičkom obliku srebrnjaka ili srebrnih kovanica te srebrnih poluga, a Ivanović navodi da su srebrnjaci ipak mnogo popularniji od poluga među investitorima kojih je u Hrvatskoj sve više.

Srebro općenito ima veliki potencijal za rast i u budućnosti. Osim što ga krasi oskudnost i duga tradicija uporabe u svrhu novca u mnogim civilizacijama, njegova intrinzična vrijednost proizlazi iz specifičnih svojstava poput najveće električne i toplinske vodljivosti među metalima, što se osobito očituje u modernim vremenima kroz rastuću potražnju u tehnološkom sektoru.

Veliki faktor koji utječe na rast potražnje za investicijskim srebrom je u činjenici da analitičari smatraju kako je srebro trenutno izrazito podcijenjeno, tvrdi Ivanović.

- Omjer cijene srebra i zlata trenutno je poprilično nisko, što znači da mnogi ulagači vjeruju da je srebro trenutno ispod cijene. U prijevodu, to bi značilo da je sada izrazito dobro vrijeme za ulaganje jer bi pred nama mogao biti period velikog rasta cijene. Uz to, vjerojatno je pred nama nova recesija, a srebro je tijekom povijesti uvijek raslo u takvim periodima - pojašnjava Ivanović.

U svakom slučaju, dobro je za investitore da, osim zlata, imaju izbor ulaganja u još jedan sličan, ali povoljniji instrument – investicijsko srebro. Za očekivati je da će potražnja za srebrnjacima nastavi rasti i u budućnosti, tako da će srebro biti dio portfelja sve većeg broja građana.

pexels

Usporedno sa srebrom, stalno raste i cijena zlata, zbog čega je švicarski franak cijenjena valuta. Švicarska središnja banka izvijestila je krajem prošlog tjedna da je u trećem tromjesečju poslovala u plusu upravo zahvaljujući skoku vrijednosti zlata, uz bolje ulaganje u stranu imovinu.

Švicarski poučak

Pritom se pokazalo da je zlato najbolja zaštita u nesigurnim vremenima i najbolji način čuvanja vrijednosti s obzirom na to da je švicarska centralna banka lani poslovala s gubitkom od 3,2 milijarde švicarskih franaka (3,34 milijarde eura), dok je u 2022. godini poslovala s najvećim minusom otkada je osnovana, od 132,5 milijardi franaka, i to zbog pada vrijednosti portfelja dionica i obveznica. Švicarska središnja banka tako je na ljeto konačno poslovala u plusu od 5,67 milijardi švicarskih franaka, dok je u ljeto prošle godine bila u minusu od 12 milijardi franaka.

Prihod od zlatnih rezervi u ljetnom je tromjesečju iznosio 4,41 milijardu franaka, a pozitivan rezultat proizlazi upravo iz skoka cijena plemenitog metala za 31 posto od početka godine.

Švicarska središnja banka u rezervama drži 1.040 tona zlata, a Hrvatska tek dvije tone koje je 2022. morala kupiti po direktivi Europske centralne banke zbog uvođenja eura, jer je svoje zlatne zalihe od 13,127 tona prodala za 146 milijuna dolara, a nakon svih troškova Hrvatskoj je od prodaje zlata ostalo 115 milijuna dolara. Hrvatska narodna banka je odluku o prodaji zlatnih rezervi donijela 2001. godine pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog, a 2005. prodala je ostatak rezervi za 31 milijun dolara.

Hrvatska središnja banka je odlučila prodati zlato jer je smatrala da se cijena ovog plemenitog metala previše kreće, nepredvidiva je, a zlato samo po sebi ne donosi nikakvu kamatu. Zbog toga su u HNB-u zaključili da je bolje prodati poluge i novac uložiti u državne obveznice i druge vrijednosne papire, kod kojih je mnogo lakše predvidjeti prinos u bliskoj budućnosti, pojašnjava Ivanović I dodaje da se na kraju ispostavilo da je to bila loša odluka, jer je cijena zlata od 2001. do danas višestruko porasla.