Digitalne tehnologije mijenjaju svijet, način poslovanja i odnose. Očigledno je da umjetna inteligencija može zamijeniti ljudski rad, um, invenciju u dobrom dijelu poslova koji su do sada bili rezervirani samo za ljude. Nove tehnologije nose i niz etičkih dilema, a brzina kojom se razvijaju i šire može nas dovesti u zamku da zatvorimo oči i kažemo si: možda se neće tako brzo odraziti na mene. No, to je isprazna nada. Preostaje nam samo prilagoditi se i razumjeti ih što bolje, jer ćemo onda, uz prilike, biti i spremniji na neke negativne posljedice koje donose - rekla je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, na drugom danu Savjetovanja ekonomista u Opatiji.

Neefikasnost institucija

Dalić je kazala da upravo nove tehnologije omogućavaju Hrvatskoj da brže smanji zaostajanje u nekim sektorima. Državi i javnim poduzećima daju priliku da unaprijede funkcioniranje sustava, da riješe dio problema vezanih uz sporost i neefikasnost institucija, te nadoknade jaz koji nosimo iz tranzicije, u smislu sporog provođenja reformi, istaknula je Dalić.

Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a, kaže da se energetski sektor posljednjih godina suočava s izazovima, poput klimatskih promjena, iscrpljivanja fosilnih goriva te potrebe za osiguravanjem pristupačne i sigurne energije za rastuću globalnu populaciju.

- Dekarbonizacija gospodarstva predstavlja ogroman izazov, ali i priliku za inovacije i rast u novim sektorima. Ključne industrije, posebno one koje ovise o fosilnim gorivima, suočavaju se s radikalnim promjenama. Prema podacima međunarodne agencije za energiju, globalna ulaganja u energetsku tranziciju morat će doseći između 3 i 4 tisuće milijardi dolara godišnje - rekao je Oršulić.

Kaže da fosilna goriva, nafta, plin i ugljen, danas čine 80 posto svjetske energetske potrošnje. Međutim, kako svijet prelazi na čiste izvore energije, očekuje se drastičan pad potražnje za tim izvorima. Između ostalog, predviđa se da će industrija zelenog vodika do 2050. vrijediti više od 600 milijardi dolara.

Proizvodnja vodika

- I u HEP-u se pripremamo za uvođenje vodika, na više lokacija razmatramo mogućnost proizvodnje vodika u kombinaciji s drugim tehnologijama. Nadalje, za postizanje ciljeva dekarbonizacije nužna je eletkrifikacija prometa i prelazak na čišća i alternativna goriva. Prema procjenama, do 2050. električna će vozila činiti 60 do 70 posto globalne prodaje novih automobila. I Hrvatska će morati ubrzati procese na tom području, a podsjećam da je početni impuls u razvoju elektromobilnosti u Hrvatskoj dao upravo HEP. S postavljanjem punionica se krenulo 2012., a u idućih 10 godina punjenje je bilo besplatno za korisnike. Trenutno širom Hrvatske imamo 280 javno dostupnih punionica - kazao je Oršulić, istaknuvši da je ključno pitanje kako će dekarbonizacije utjecati na cijene energije, posebno u prijelaznom razdoblju.

- Jedan od glavnih ekonomskih izazova energetske tranzicije je osiguranje pravednog prelaska koji će minimizirati negativne društvene posljedice. Visoka cijena energije i ograničeni pristup mogu pogoršati ekonomsku nejednakost. Oko 770 milijuna ljudi u svijetu i dalje nema pristup osnovnim energetskim uslugama, a cijene energije mogu ozbiljno utjecati na kućanstva s niskim primanjima. Stoga će vlade i regulatori trebati osigurati dostupnost i pristupačnost energije za sve - poručio je između ostalog Oršulić.