Hrvatska je i u prvoj polovini ove godine bila u skupini zemalja EU-a s najnižim cijenama struje i plina za kućanstva, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u ponedjeljak podaci Eurostata. 

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU porasla je u prvoj polovini 2024. godine za 2,1 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci, na 28,9 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. 

U drugoj polovini prošle godine bila je pala za 3,7 posto.

Na godišnjoj razini struja je za kućanstva u EU u razdoblju od siječnja do lipnja pojeftinila za 1,7 posto.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u prvoj polovini ove godine u prosjeku plaćala 30,6 eura, za 1,9 posto više nego u drugoj polovini prošle godine kada je bila pojeftinila za 2,1 posto.

U odnosu na prvih šest prošlogodišnjih mjeseci pojeftinila je pak za 2,1 posto.

Više cijene struje u prvoj polovini godine odražavaju postupno ukidanje mjera pomoći i povećanje nameta u odnosu na prethodnih šest mjeseci, objašnjavaju statističari, što se očitovalo i u blažem padu cijena plina.

Jeftiniji plin

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je u prvoj polovini ove godine gotovo dva posto niža nego u prethodnih šest mjeseci, kliznuvši na 11 eura za 100 kilovatsati. 

U drugoj polovini prošle godine bio je pojeftinio za pet posto.

Na godišnjoj razini cijene plina za kućanstva u EU bile u razdoblju siječnja do lipnja niže za 7,2 posto.

U eurozoni plin je za kućanstva u prvih šest ovogodišnjih mjeseci u prosjeku pojeftinio za 4,1 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci, na 11,7 eura. U drugoj polovini prošle godine bio je pojeftinio za 7,6 posto.

U usporedbi s istim razdobljem prošle godine bio je u razdoblju od siječnja do lipnja jeftiniji za čak 11,6 posto.

Velike razlike

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su najnižu cijenu struje u prvoj polovini ove godine, od samo 10,9 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,6 eura.

Slijedi Hrvatska sa cijenom 100 kilovatsati struje za kućanstva u prvoj polovini ove godine od 14,72 eura, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2023. kada je iznosila 14,8 eura, a isti iznos kućanstva su plaćala i u prvoj polovini prošle godine, pokazuju Eurostatove tablice.

Najviše su pak u prvoj polovini ove godine za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, čak 39,5 eura za 100 kilovatsati. Slijede Irska i Danska gdje je stajala 37,4 odnosno 37,1 euro za 100 kilovatsati. 

Hrvatska uz Mađarsku 

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u prvoj polovini ove godine kućanstva u Mađarskoj, od 2,75 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u prvoj polovini 2024. od gotovo 4,5 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, nižom za 2,2 posto nego u prethodnih šest mjeseci. Usporedba s istim razdobljem 2023. godine pokazuje pak blago poskupljenje, od 0,9 posto, pokazuju tablice Eurostata.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u prvoj polovini 2024. svrstale su se i Rumunjska i Slovačka, gdje je stajao oko 5,8 eura. 

Najvišu pak cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su kućanstva u Švedskoj i Nizozemskoj, od 17,6 eura odnosno 16,3 eura za 100 kilovatsati. Blizu je i Austrija, gdje je stajao 13,8 eura.

Eurostat nije raspolagao jedino podacima o cijenama plina za kućanstva u Poljskoj.