Nakon što je ministar financija Marko Primorac najavio zakonsko ukidanje naknada za vođenje računa u bankama, nije dugo trebalo da iz banaka dođe hladan tuš.

Zlatna koka

Najveća domaća banka, Zagrebačka, klijente obavještava da ukida naknadu za vođenje osnovnog računa, ali ujedno od 8. siječnja 2025. podiže naknade na niz drugih proizvoda. Dakle, ugovaranje i vođenje osnovnog računa s dosadašnjih 1,99 eura pada na nula eura mjesečno, odnosno naknada se ukida, kako je Ministarstvo i tražilo, ali se zato, primjerice, podiže naknada na aktivaciju i vođenje žiroračuna sa 0,66 na 1,20 eura mjesečno, podižu se brojne naknade na paketirane usluge banke, a spominju se u novim tarifama i online-poslovanje, razni transferi itd. Primjerice, vođenje Optimum paket-računa u Zabi sa 3,98 eura mjesečno poskupljuje na 5,90 eura mjesečno, vođenje Ekspert paket-računa sa 7,96 na 11,50 eura mjesečno, vođenje Zlatnog paket-računa sa 10,62 na 15 eura mjesečno... Poskupljuju i Student i Senior lepeza, potom vođenje više vrsta Obitelj lepeza mogućnosti, a, recimo, vođenje Dinamične lepeze mogućnosti poskupljuje sa 7,96 na 11,50 eura mjesečno. Cijena vođenja Elastične lepeze mogućnosti diže se sa 11,95 eura na 17 eura mjesečno i tako dalje. U istoj obavijesti poslanoj klijentima Zaba o tim izmjenama naknada kaže i da, "s obzirom na to da banka kontinuirano ulaže u unaprjeđenje proizvoda i procesa uz primjenu naprednih tehnoloških rješenja te porast vrijednosti usluga za klijente, usklađuju se naknade za proizvode i usluge iz naše ponude s tržišnim cijenama troškovnih komponenta usluge i vrijednošću sadržaja".

S obzirom na to da je vođenje tekućeg računa bankama bilo prava zlatna koka kamatnih prihoda, moglo se pretpostaviti da će poželjeti ono što su zbog državne intervencije izgubile na tom proizvodu nadoknaditi podizanjem cijena drugih proizvoda. Jer kada intervencija nije širokopojasna - onda cijenu na kraju opet uvijek plate građani.

Treba podsjetiti da je dio drugih većih banaka ove godine već u više navrata podizao naknade na razne svoje usluge i proizvode, od baznih računa i dizanja i polaganja gotovine do online-bankarstva. To naravno ne znači da neće opet. Sada pak dizanje naknada najavljuje Zaba.

Obavezan proizvod

S druge strane, nije da dobit bankama pada, upravo suprotno, banke u Hrvatskoj samo su u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile dobit od čak 806,8 milijuna eura, što je 102,9 milijuna, ili 14,6 posto, više nego u istom razdoblju lani. Lani su pak dobit udvostručile u odnosu prema prethodnoj godini. Banke su, dakle, pravi dobitnik ulaska u eurozonu, no u međuvremenu su još podignule i kamate i naknade. Da ne govorimo o tome da od same Hrvatske narodne banke iz mjeseca u mjesec inkasiraju goleme prihode - samo zato što višak likvidnosti drže na računu u središnjoj banci. Kamate donekle prate ključne stope Europske središnje banke, iako se trenutno kreću upravo suprotno (vani polako padaju, kod nas rastu), ali naknade se mijenjaju pomalo stihijski, pa im je HNB nedavno naložio da do kraja godine izvole predočiti tehnologiju mijenjanja naknada, odnosno kako i zašto ih mijenjaju, a ne da ih dižu kad se sjete. Ta se metodologija još "brusi".

Naknada za tekući račun, osnovni račun, koji građani moraju imati ako žele doći do svoje zarađene plaće, posebno je cijelo vrijeme bila sporna jer je taj proizvod praktično obavezan, a banke su naknadu na nj dizale svako toliko. Građanima nije, naime, na volju ostavljeno da primaju plaću “na ruke”, nego, ako su u radnom odnosu, moraju de facto biti klijenti neke od banaka. U tom smislu to je monopolna djelatnost, pa je svakako smisleno da se na taj proizvod naknada ukida. U tom duhu Ministarstvo financija je i krenulo krčiti prašumu bankarskih naknada, ali izgleda kako se može očekivati da bi banke mogle početi kompenzirati gubitak tog prihoda.