Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su u srijedu stajalište za pregovore o proračunu za 2025. u kojem traže dvije milijarde eura više u odnosu na prijedlog Vijeća EU-a.

Europarlamentarci traže 201 milijardu eura u obvezama i 153,5 milijardi u plaćanjima. Europska komisija je predložila proračun od 199,7 milijardi u obvezama i 152,7 milijardi u plaćanjima. Vijeće EU-a, koje predstavlja države članice, predlaže proračun od 191,53 milijarde eura u obvezama i 146,21 milijarde eura u plaćanjima.

Vijeće je u rujnu izglasalo stajalište za pregovore u kojem predlaže 1,52 milijardi eura manje u odnosu na prijedlog komisije, uključujući manje novca za istraživački program Obzor, za program razmjene studenata Erasmus plus, za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, Frontex.

Nakon što su obje zakonodavne institucije iznijele početne pozicije oko godišnjeg proračuna mogu početi pregovore koji traju tri jedna do 18. studenoga u ponoć. Uobičajeno je zemlje članice žele što manji proračun, a parlamentarci uvijek traže više.

Ako vijeće i parlament u tzv. Odboru za mirenje ne uspiju postići dogovor, komisija mora dati novi prijedlog proračuna. Ako se dogovor ne postigne do početka financijske godine, uvodi se sustav prijelaznih dvanaestina do postizanja dogovora. U tom se slučaju određeni iznos, koji ne smije biti veći od jedne dvanaestine odobrenih proračunskih sredstava za prethodnu financijsku godinu, može potrošiti svaki mjesec za bilo koje poglavlje proračuna.

Proračun za 2025. prvi je godišnji proračun iz kojeg će se plaćati kamate za otplatu duga kojim se financira obnova i oporavak od pandemije. Očekuje se da će troškovi servisiranja duga u sljedećoj godini biti veći za 2,6 milijardi eura u odnosu na prvotne procjene.

Parlamentarni izvjestitelj za proračun, rumunjski zastupnik i socijalist Victor Negrescu je rekao da prijedlog parlamentaraca ide u prilog građana, za gospodarski razvoj i poboljšanje života ljudi. 

“Zato tražimo povećanje od 110 milijuna eura za područje zdravstva, dodatnih 70 milijuna eura za Erasmus, 42 milijuna eura za zaštitu naših građana od posljedica prirodnih katastrofa, dodatnih 96 milijuna eura za poljoprivredu, 120 milijuna eura za humanitarnu pomoć i 110 milijuna eura za istočno i južno susjedstvo”, rekao je Negrescu.