Europa je uvela pristojbe na uvoz baterijskih električnih vozila iz Kine, što je izazvalo prosvjed dijela kompanija iz tog sektora, koje tvrde da se time onemogućava konkurencija, pravo potrošača na izbor, ali i usporava agenda koju si je Europa sama nametnula, a to je prelazak na električno i zeleno.

Kina, s druge strane, odgovara novim zabranama i protekcionističkim mjerama, te je očito da se protekcionističke prakse vraćaju na velika vrata, usporavajući globalnu trgovinu, koja raste, ali daleko sporije nego devedesetih, kada je liberalni koncept bio na vrhuncu. Europa i Amerika bore se pak s niskim rastom, posebno Europa, pa središnje banke režu kamatnjake, a s druge strane prirodni izvor rasta, međunarodna slobodna trgovina, ne doživljava puni potencijal. Ekonomskog analitičara Damira Novotnyja pitamo kakav je ovo potez Europske unije, te hoće li Europa od toga imati više štete ili koristi, pogotovo što je Njemačka, koja je trenutno najveći europski "ekonomski bolesnik", ali i dalje najveća proizvodna uzdanica, naslonjena na autoindustriju i trgovinsku razmjenu s Kinom. Teško se, naime, rast može poticati zabranama, direktivama i pravilima, čime EU ekonomija obiluje, a bilo bi bolje da poveća inovacije i tehnološki se nametne. Novotny ističe da ovdje to i nisu protekcionističke mjere, nego antidampinške carine, s obzirom na to da je, kaže, utvrđeno kako za nekoliko kineskih proizvođača električnih automobila država snažno subvencionira troškove.

“Europska unija je to uvela iako se Njemačka protivila, no uvedene su carine kao odgovor. Kao antidamping kod električnih automobila. Kina je zasad odgovorila jako mlako, i to na neke proizvode poput, recimo, francuskog konjaka. Jer Francuzi izvoze u Kinu žestokih alkoholnih pića u vrijednosti od 1,6 milijardi eura, i na to je sad Kina podigla carine, što se čini gotovo smiješnim u odnosu prema ovim carinama EU-a. Njemačka, međutim, ima drugi problem - problem reeksporta: ona uvozi iz Kine svoje automobile, odnosno dio proizvodnje se odvija u Kini i uvozi natrag na njemačko tržište. Tu je nastao problem i zato je Njemačka bila protiv carina na električne automobile. Ako Kina napravi zaokret da uvede dodatne carine, a Njemačka pošalje poludovršene, primjerice, mercedese u Kinu, koji se onda tamo dovrše i vrate, to je oblik trgovine između njih, koji bi sad mogao biti ugrožen", tumači Novotny, koji pak misli da je Kina tu više u problemu nego Europa.

“Kina bi željela biti ekonomska velesila, ali teško to može biti s 11.000 dolara po stanovniku. Razvija industrijske ekonomske politike kejnezijanskog tipa, koje sada ciljaju na nekoliko sektora. To više nisu robe široke potrošnje, poput kuglica za novogodišnji bor, nego vozila i tehnologije, a i ima velike subvencije za financiranje tih sektora. Tu je prekršila sva moguća pravila Svjetske trgovinske organizacija (WTO). No taj tip ekonomskih politika je promašen, to je prošlo vrijeme i za jedne i za druge, i od toga će imati štetu također i jedni, i drugi. U takvim ratovima, trgovinskim, nema pobjednika", smatra Novotny.

Kaže da je i Amerika dosta "kumovala" ovome zakonima koje je u tom dijelu donosila, i tu je, kaže "Bidenova administracija nastavila tamo gdje je Trump stao". Općenito, protekcionističke prakse jačaju, što je, smatra Novotny, potpuno besmisleno.