Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu rada, kojim se naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže na 35 % osnovice, za mlade se smanjuje potrebno vrijeme u radnom odnosu da bi ostvarili naknadu, a dodatno se uređuju i radna prava učenika.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kaže da se predloženim izmjenama želi ispuniti još jedan pokazatelj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Tako se predviđa povećanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana korištenja i to sa sadašnjih 30 % na 35 % osnovice. Na taj način procijenjeno je da bi se uspostavila ravnoteža u smislu da korisnici, s jedne strane, ostaju u evidenciji Zavoda za zapošljavanje dok je naknada izdašna i tako ostvaruju socijalnu sigurnost dok s druge strane traže odgovarajući posao i poboljšavaju izglede da se zaposle te ostanu dulje izvan nezaposlenosti.

Pravo na naknadu

“S obzirom na to da se zakonom propisuje gornji limit novčane naknade, ovim prijedlogom na odgovarajući način povećava se i gornji limit za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja novčane naknade, pa se naknada u tom razdoblju ne može isplatiti u iznosu višem od 40 % prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku", stoji u dokumentu. Kako je pojašnjeno na stranici HZZ-a, osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. U prvih 90 dana visina joj je 60 % osnovice.

Predlaže se i olakšavanje uvjeta za mlade do 30 godina za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za nezaposlene, pa će tako umjesto dosadašnjih devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca biti potrebno šest mjeseci rada. Predloženim bi se dodatno uredio i povremeni rad učenika preko učeničkih servisa, prema uzoru na studentski rad, pri čemu se propisuje minimalna zarada učenika, a sukladno Zakonu o radu, i 50-postotno povećanje zarade za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom. Za nepoštovanje će biti predviđene sankcije.

Dva nova kriterija

Vlada je u Sabor uputila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o minimalnoj plaći, kojima se on usklađuje s europskom direktivom o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji. Rok za primjenu je do 15. studenoga, no, kazao je Piletić, zakonodavstvo RH, posebice ovaj zakon, već je u znatnoj mjeri usklađeno s direktivom, pa i tako da se adekvatnim iznosom minimalne plaće smatra bar 50 % prosječne brutoplaće, odnosno 60 % medijalne plaće u državi članici. Tako je, kako stoji u Vladinu dokumentu, minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđena u brutoiznosu od 840 eura. Time udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u RH od siječnja do srpnja 2023. iznosi 54,12 %, a udio u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2023. je 63,4 %. Trend rasta minimalne plaće se nastavlja, napisali su iz Vlade. Izmjenama zakona dodat će se i dva nova kriterija koja ministar nadležan za rad treba imati u vidu pri predlaganju Vladi iznosa minimalne plaće u sljedećoj godini. To su kretanje produktivnosti i promjena u kupovnoj moći minimalne plaće.

Vlada je donijela i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za gradonačelnika Otoka, za nedjelju, 1. prosinca, nakon ostavke dosadašnjeg te istovremenom raspuštanju Općinskog vijeća Otoka (u Splitsko-dalmatinskoj županiji) i razrješenju općinskog načelnika - u zakonskom roku nije donesen proračun. Marija Čolaković imenovana je za povjerenicu Vlade za poslove iz nadležnosti gradonačelnika Otoka.